Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaštita opreme
  • 09.02.2022. 13:30

Malo pčelara koristi bio i nano tehnologiju - kako zaštititi i obojiti košnice?

Na pčelinjacima često susrećemo šareno obojane košnice koje ljudskom oku oživljavaju sam krajolik. Vide li pčele zapravo boju?

Foto: Depositphotos/maggee
  • 4.359
  • 142
  • 1

Na pčelinjacima često susrećemo šareno obojene košnice koje ljudskom oku oživljavaju sam krajolik. Ali, vide li pčele zapravo boju?

Da, no ne na isti način kao i mi - ljudi. Naime, pčela može vidjeti UV zračenje no crvena boja koju pčelari često koriste na zaštitu svojih košnica je za njih "ništa" - ne postoji.

One dakle ne mogu vidjeti crveno, a ono što mi vidimo kao crveno za njih je crno. Naša žuta je njima ljubičasta. Samo plava boja pčelama izgleda gotovo isto kao i ljudima.

Kada se one žele vratiti u košnicu, boja košnice igra samo marginalnu ulogu. Orijentiraju se prije svega prepoznavanjem oblika i krajolika, a tek nakon toga i nijansama boja svojih nastamba.

Bez njih, ne samo da bismo mi ljudi morali biti bez meda, već bi sedamdeset do osamdeset posto jestivih biljaka koje svakodnevno koristimo poput na primjer jagoda, mandarina i naranči, brokula, tikvi i krastavaca, jabuka i krušaka, soje i sličnog bilo nedostupno.

Oko dvije trećine naših usjeva oprašuju upravo one, a pri tome čak oko 90 posto voćaka. Korištenje oprašivanja pčelama koje pčelari drže na pčelinjacima jedan je od najjeftinijih servisa u poljoprivrednoj proizvodnji, kod nas poprilično podcijenjen i kao takav - besplatan uz brojne nepotrebne zavrzlame i namete.

Ali, pčelama nije dobro. To proizlazi i zbog uporabe neurotoksina u insekticidima koji im štete. Zato je u EU zabranjeno korištenje triju neonikotinoida. U međuvremenu se pojavio određen broj ljudi koji koristi nastambe za gniježđenje samica tzv. divljih pčela. Ljudi koji pomažu pčelama izgradnjom kutija za njihovo gniježđenje i sadnjom ranog cvjetanja grmlja i cvijeća ne koriste boje za nastambe tih pčela. No, u pčelarstvu se one koriste, oprema je skupa, ne kupuje se svakodnevno i treba ju kao takvu zaštititi, posebno košnice koje su izložene raznim vremenskim uvjetima.

Premazi prilagođeni pčelama

Važan doprinos očuvanju pčela daju sami pčelari. Kod same proizvodnje meda i ostalih proizvoda postavljaju i koriste košnice za njihov smještaj. Te nastambe se tradicionalno proizvode od drveta i moraju biti zaštićene od truleži drvenim premazom, naravno, po mogućnosti koji ne šteti samim oprašivačima.

Radi zaštite košnica, koristi se i nano premaz koji se trenutno primjenjuju u mnogim poljoprivrednim, industrijskim i medicinskim granama. Znanost o nanotehnologiji razvija se vrlo brzo i postoje mnoge tehnike za pripremu nanočestica. U poljoprivredi se nanotehnologija uglavnom koristi za razvoj nanomaterijala za kontrolu bolesti i štetnika biljaka te nešto manje u zaštiti samih košnica. Do sada je vrlo malo pčelara prema saznanjima kroz razgovore implementiralo ovakvu tehnologiju i pčelarstvo. Nitko ne zna zašto, moguće zbog slabog marketinga u toj poljoprivrednoj grani ili klasičnom nepovjerenju kod upotrebe novih tehnologija. 

Često susrećemo šareno obojene košnice (Foto: Lucija Bencarić/Arhiva AK)

Za očekivati je da će korištenje košnica obloženih specifičnim izolatorima nanočestica imati bolje performanse i produktivnost od onih obloženih tradicionalnim izolatorima, no pčelari su po tom pitanju danas u 21. stoljeću još uvijek pomalo nepovjerljivi. Zašto je tako, ne zna se. Danas kad se zna kako se svi pčelarski alati mogu  poboljšati nano tehnologijom ili ako su obloženi ili izrađeni od specifičnih materijala koji koriste nanotehnologiju kako bi bili otporni i prikladni za različite uvjete okoline.

Zaštita od bolesti, virusa i grinja

Posebno su klimatske promjene i povišenje temperature ozbiljne prijetnje pčelarstvu. Osim toga, košnice se mogu obojiti higijenskim materijalima kako bi se spasilo samo zdravlje naših pčela. Oni se mogu razviti upravo pomoću nanotehnologije. Visoke stope rasta raznih bakterija, otkrivanje simptoma bolesti i smanjenje njihove populacije otkriveni su u nepremazanim košnicama, dok su košnice obložene nano premazima pokazale svoju učinkovitost u zaštiti košnica, ali i u zaštiti pčela od bolesti. Do danas provedena istraživanja, kao i ona buduća su potrebna za poboljšanje svojstava pčelarskih alata koji uvelike pomažu razvoju pčelarstva.

Neke vrste grinja, poput grinje varoe, napadaju pčele kako bi se hranile njihovom hemolimfom. One napadaju i ličinke i odrasle. One koje su napale te grinje mogu biti zaražene nekim bakterijskim, virusnim, i gljivičnim bolestima. Istraživanja o bolestima pokazala su da nanomaterijali imaju veću učinkovitost od tradicionalnih. Kontrola ovih grinja i nekih pratećih bolesti može se postići različitim tehnikama i materijalima, uključujući ekstrakte biljaka i propolisa ili eteričnih ulja. Učinkovitost ovih materijala može se poboljšati ako se pripremaju kao nanočestice.

Vodeni ekološki prihvatljivi premazi za drvo dobra su alternativa tradicionalnim premazima koji se prenose otapalom jer uključuju manje za pčele opasne kemikalije, a lako se primjenjuju i čiste. Uostalom nakon zabrane upotrebe u poljoprivredi nekih stvari štetnih za ove oprašivače, nano i bio premazi te potražnja za njima je svakodnevno u porastu. 

Koja je boja najsigurnija za košnice?

Pčele kao što znamo oduvijek u prirodnim staništima imaju tendenciju da grade svoja gnijezda u šupljim stablima ili stijenama. Te su njihove nastambe u prirodi bez zaštite raznoraznim bojama i otapalima, a iznutra su izgrađena od visećih redova pčelinjeg saća u kojima skladište njima potrebne proizvode.

Košnice se danas mogu obojiti bilo kojom bojom koju pčelar preferira. Najbolja i najsigurnija boja za košnice je vanjska boja na bazi vode s ili bez upotrebe nano tehnologije s niskim razinama hlapljivih organskih spojeva koji pčele ne vole.

Još jedna izvrsna prirodna alternativa boji je košnica utopljena u parafin ili s vosak. Vosak koji se upije u drvo dugo štiti drvo od vremenskih utjecaja i čini košnicu vrlo atraktivnom. 

Što god odabrali obojite ju samo izvana i ostavite unutrašnjost, tamo gdje žive pčele neobojenu - one će se pobrinuti za taj dio. Unutrašnjost košnica i okvira ne smije se bojati. Nakon bojanja košnice morate joj dati dovoljno vremena da se osuši.

Bitno je upamtiti da pčelama boja nije bitna, uostalom one su živjele sretno i na neobojenim stablima stoljećima.


Tagovi

Košnice Boje Nanotehnologija Premaz Zaštita


Autor

Antun Karlović

Više [+]

Pčelar praktičar, osnivač i urednik portala pcelarstvo.hr, koji svakodnevno svojim poznanicima uporno dosađuje neprestano pričajući o pčelama i njihovoj korisnosti za okoliš.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]