Med od tikve novi brand?

U petak, 26. studenoga dvadesetero pčelara Udruge pčelara Međimurske županije Agacija primilo je diplome ocjenjivačkog suda i službene certifikate Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za med koji su prijavili za ocjenjivanje.

Na početku male svečanosti, predsjednik Agacije Branko Lipić u ime kolega pčelara pozdravio je goste - Anđelka Horvata, zamjenika župana, i prof. dr. sc. Nikolu Kezića koji je međimurskim pčelarima više suradnik nego gost, kako na svečanostima, tako i u njihovim pčelinjacima ili na edukacijskim ciklusima koje pčelari organiziraju u višegodišnjim nastojanjima da unaprijede pčelarsku proizvodnju.

Dio je svečanosti bio radnog karaktera. Nakon što su predsjednik Agacije B. Lipić i zamjenik župana A. Horvat podijelili šest zlatnih diploma za med, među kojima je jedan, bagremov med Tatjane Šardi s 19,54 boda (sustav s bodovanjem od 0 do 20) šampionske kategorije, osam srebrnih i šest brončanih uzoraka meda, pčelari su saslušali još jedno u nizu stručnih predavanja dr. N. Kezića.
Za vrijeme podjele diploma razvila se i zanimljiva rasprava: dva uzorka meda prema analizi Zavoda za ribarstvo, pčelarstvo i specijalnu zoologiju u kategoriji su monoflornog meda (imaju više od 45% peludnih zrnaca cvata jedne kulture) od - bundeve ili buče.U Zavodu se nisu mogli odlučiti za naziv, a dr. N. Kezić naglasio je da takav med imaju (zasada barem) samo međimurski pčelari - Vitomir Mlinarec iz Šenkovca zlatne kvalitete, a Ivan Šopar iz Čakovca brončane. Kako je I. Šopara (a i mnoge druge) zasmetalo što se med naziva bundevinim, u raspravi je brzo nađeno izvanredno rješenje: taj med može biti jedan od brandova međimurskih pčelara, pa zašto da ga se onda ne nazove imenom iz zavičajnog dijalekta: med od tikve! Ideja je pljeskom prihvaćena, pa će se, među ostalim vrstama meda, med koji pčele nanesu s nasada golica i drugih tikvi u Međimurju zvati - tikvin med!
Na molbu dožupana A. Horvata, vlasnici uzoraka meda učinili su i jednu humanu gestu: za božićni sajam u Areni Zagreb na kojem će se prikupljati novac za poboljšanje uvjeta rada u Centru za odgoj i obrazovanje u Čakovcu u kojem se školuju djeca s posebnim potrebama - sav med s ocjenjivanja poklonili su za humanitarnu prodaju.

U lošoj godini pčelari su zadržali kvalitetu

Ivan Bujanić iz Čakovca, i sam ozbiljan pčelar sa šezdesetak košnica koje drži u kombinaciji stacionarnog i mobilnog pčelarenja, s pozicije vlastitog iskustva, ali i spoznaja stečenih u ocjenjivanju meda ovogodišnje sezone u međimurskih pčelara, kaže:
- Zbog nepovoljnih vremenskih prilika, i mi pčelari ćemo pamtiti 2010. godinu kao jednu od težih za pčelarenje i lošijih po rezultatu. Čak ni oni koji imaju mobilne pčelinjake nisu izbjegli loše posljedice hladnoća i kiša u krivo vrijeme, pa tako kolege koji su išli na pašu kestena ili lipe daleko od Međimurja imaju osjetno niže prinose u košnicama.
Srećom, bolesti ipak uspijevamo držati pod kontrolom, ali osmi mjesec, kada se legu rojevi koji u košnicama moraju kao jake zajednice preživjeti zimu, nismo dočekali baš idealno. Ima onih koji su, kako mi to kažemo, ipak nešto navrcali, a ja želim naglasiti da je - usprkos nepovoljnim uvjetima - vidljivo da pčelari više teže boljoj kvaliteti meda nego količini. Da duže ostavljaju med na saću, da prirodno padne vlaga u medu jer, što je duže med u košnici, gušći je, bolje prerađen... Vidljiva je i razlika između gornjomeđimurskih i donjomeđimurskih pčelinjaka. Goričanci su prošli nešto bolje jer je kod njih kasnila cvatnja akacije i došla je za malo boljeg vremena. Tako se kod dobrog pčelara mogao naći i prinos od 20 kila meda po košnici, ali to ove godine nije pravilo, i moram priznati - kakvo je vrijeme sada - pomalo sa strahom čekamo zimu.

Autor: M. Belčić