Med od uljane repice - specifičan, ali ljekovit?

Iako se od uljane repice ne bi trebalo očekivati puno meda, s obzirom na to da je u pitanju prva paša pčela koja prije svega služi za njihov razvoj i pripremu za bagrem, med koji se od nje dobije izuzetne je kvalitete, a niz specifičnosti čini ga posebnim i drugačijim u odnosu na ostale vrste, kaže Darko Batinić koji se pčelarstvom bavi više od 15 godina.

"Sve je počelo tako što je roj pčela sletio na šljivu. Počeli smo s tim jednim rojem, kasnije se razvilo u posao i postalo primarni izvor prihoda za našu obitelj. Prije tri godine smo odlučili ući u ekološko pčelarstvo i očekujemo da će to biti novi put našeg razvoja", navodi.

Među bagremom, livadskim, lipovim i šumskim, posebno mjesto u njegovoj proizvodnji zauzima med od uljane repice.

"Ljudima je zanimljiv, jer se na prvi pogled zapitaju o čemu se uopće radi. Ima specifičnu teksturu, zbog jedinstvenog odnosa šećera i velike količine peludi brzo se kristalizira."

Ili se oduševe ili ga više ne žele ni okusiti 

Poseban je po tome što se njegova boja kreće od bijele do blago žute, ali ga prije svega karakterizira bijeli kristal. Tekstura je kremasta, a izdvajaju ga miris i okus što one koji ga probaju ili u potpunosti oduševi ili ga ne žele više nikada okusiti.

"Ili ga ponovo traže ili kažu 'nemojte mi više to davati'. Ne može se pokvariti, kao i svaki med, ali je drugačiji zato što može doći do vrenja. Ako je pčelar primoran izvrcati ranije, ta količina vlage će biti još veća i nakon nekog vremena, ako se drži na toplijoj temperaturi, doći će do vrenja. Može se pojesti, ali dolazi do fermentacije", ukazuje.

Dodaje i da med od uljane repice pozitivno djeluje na probavni trakt i također pokazuje vrlo dobre efekte kada se uzima za prostatu.

"Može biti odlična kombinacija sa sjemenom bundeve za prevenciju problema s prostatom. Njega nećete često pronaći u trgovinama. Nije toliko zastupljen, ali to je jedan od vrhunskih medova. Pčelari i izbjegavaju plasirati ga u maloprodajama upravo zbog opasnosti od vrenja. Uglavnom se prodaje kao u nekim mješavinama."

Dekristalizacija se, napominje, ne preporučuje zato što će se vrlo brzo vratiti u kristalno stanje, a i pri dekristalizaciji se u potpunosti mijenjaju okus i aroma.

Kristalizira se već u okvirima

Pčelarima je, dodaje, značajan upravo zbog toga što je uljana repica jedna od prvih paša. Ali, predstavlja mali problem za vrcanje zbog brzine kristalizacije, jer može kristalizirati u samim okvirima, a u tekućem stanju ga mogu vidjeti samo pčelari.

"On u roku od dva do tri dana u bačvama postaje taj bijeli, kremasti kristal. Kada se kristalizira u okvirima, to predstavlja problem za vrcanje jer može doći do njihovog kidanja. Zbog neujednačenosti mase okvira, dolazi do oscilacija vrcaljke, samim tim problem je za sam stroj. Velika količina meda se vraća nazad u košnicu jer ne može izići iz ramova", objašnjava ovaj pčelar iz Zrenjanina u susjednoj Srbiji. 

Također, ako vrcanje traje nekoliko dana, već na strojevima može doći do kristalizacije, pa ih pčelar mora čistiti u međuvremenu. Ali, kvaliteta je neprocjenjiva.

"Konvencionalna uljana repica se ne tretira puno s pesticidima, ona zahtijeva jedan tretman kontaktnim pesticidom protiv sjajnika. To se radi na samom početku cvatnje i nakon tog tretmana, nakon tri dana, u kontaktu s agronomom, se dogovara dolazak pčelara. Kada se poštuje karenca, onda je to u potpunosti sigurno za pčele, a po nekim istraživanjima iz Estonije, potvrđeno je da nisu pronađeni nikakvi ostaci pesticida u samom medu", navodi ovaj mladi pčelar.

Ipak, napominje, važno je biti u stalnom kontaktu s agronomom. Zbog sve veće zainteresiranosti malih poljoprivrednika za proizvodnju uljane repice, u budućnosti bi mogao postojati problem od trovanja pčela, ako vegetacija ne bude ujednačena, te se parcele protiv sjajnika budu tretirale u različitim periodima, zaključuje on.