Med za gospođu i rakija za gospodina - može i "pljoska"

"Koliko je rakija?"
"12 maraka, gospođo"
"Uf! Htjela suprugu da kupim, da ne kaže nisam ništa uzela"
"To je gospođo Ekselencija"
"Doći ću kasnije"

Ovaj razgovor mušterije i prodavača privukao je i autora ovih redova da zastane pored štanda iznad kojeg piše "Domaće 100% prirodno", a za kojim Zijad Bahić, inače jedan od poznatijih gradačačkih pčelara, pokušava odgovoriti na pitanja posjetilaca koji pristižu sa svih strana. 

Solidni prinosi meda

Radnja se dešava na 5. Međunarodnom sajmu pčelarstva koji se održava u okviru Sajma šljive u Gradačcu. Pčelarstvo je porodični biznis Bahića već dvije decenije, a ove godine su iz 45 košnica izvadili tonu i 600 kilograma meda. Gubitaka, kako kaže Zijad, nemaju i to zahvaljujući dobrim odnosima i saradnji s voćarima. Kada je riječ o prinosima, ipak, godinu ocjenjuju solidnom. 

"Solidna je u odnosu na prethodne tri godine gdje su bili minimalni prinosi, pogotovo prošla koja je bila bespašna skroz što se tiče našeg dijela u Gradačcu, samo su neki dijelovi medili, ali i to je bilo sitno. 

Kod mene je ove godine paša livadskog meda i lipe bila bolja od bagremove, veći su prinosi. Sve zavisi od područja, tamo gdje je bilo suše, naravno da je bilo manje. I planina je dobro medila", kaže ovaj dugogodišnji pčelar.

Osim meda, rade i sve pripravke, sirup s borovim iglicama, api komplekse, polene, matičnu mliječ i druge proizvode. Sve je u asortimanu. Cijena meda je ovisno od kvalitete i količine, od 20 do 25 KM. 

"Prihranjujem ih sirupom od vode i šećera. Iako im ostavimo meda, svakom društvu moramo još po 10 kg šećera dati da imaju rezerve za zimu. Na pčelinjaku mora biti voda od aprila do septembra. Mi imamo pojilice, bez njih ne može", kaže Zijad. 

Kada se odlučio baviti pčelarstvom i da "ništa drugo ne radi", shvatio je da nema meda svaki mjesec, pa je, priča nam, odlučio širiti proizvodnju. Tako je sa suprugom Almom, počeo praviti pekmeze od jabuka i šljiva, domaće sekcije od divljih jabuka, a nastavili su s aronijom, zovom, prirodnim rakijama. Unazad pet godina najviše kisele kornišone i to bez konzervansa, a plasiraju od 500 do 800 tegli. 

Rakije će biti

U njihovom asortimanu nezaobilazna je i rakija. Zijad svake godine kiseli četiri – pet tona šljive, jednim dijelom su njegovi plodovi, a ostalo dokupljuje. Osim šljive, proizvodi i jabukovaču, i to od tonu-dvije jabuka. Najpoznatija u njegom asortimanu je rakija "Ekselencija", riječ je o šljivovici koja se peče bez košpica.

"Prije samog pečenja, kad kom odradi svoje, imamo sito od koje ga trljamo, ostanu košpe same, a meso izlazi i to ide u kazan. Košpe nekada znaju povući miris, zato se rakija zove Ekselencija. Zbog tog načina pripreme je i skuplja", priča Zijad.

Za litar one od 40 stepeni morate izdvojiti 12 KM, a tri marke više za jaču, odnosno rakiju od 42 do 45 stepeni. Naravno, u ponudi su i manja pakovanja - "pljoske".