Na broj varoa utječe i susjed-pčelar!

Razgovarali smo s doktorom veterinarske medicine Zlatkom Tomljanovićem višim stručnim savjetnikom za pčelarstvo Savjetodavne službe o invaziji grinjama Varroae destructor u 2016. godini. U svibnju su neki pčelari strahovali da će zbog smrzavanja dijela bagrema i amorfe i problema s lošim vremenom u vrijeme cvjetanja kadulje i bagrema te najezdom ptica pčelarica, invazija varoe biti veća.

Uobičajeno se kaže da nije dobro ako je varoa vidljiva tijekom svibnja i lipnja stoga na kraju razdoblja predviđenog za primjenu obveznog ljetnog tretiranja protiv varoa pokušavamo izvući zaključak je li loš početak sezone oslabio pčelinje zajednice i uzrokovao varoozu.

Trebalo je prihranjivati pčele u svibnju

Budući da je dr. Tomljanović i sam pčelar sa stotinjak košnica i da u okviru Mjere 2 Ruralnog razvoja surađuje sa 14 pčelara za području Zagrebačke županije, ima precizne informacije o stanju na pčelinjacima. Tomljanović kaže kako se za invadiranost varroom ne može kriviti kiša i mraz.

"Prije bih rekao da je broj varoa poslijedica lošeg tretiranja zajednica u 2015. godini: ili nije napravljeno zimsko tretiranje protiv varroe, nisu poštivani principi dobre pčelarske prakse, možda je pčelar bio na području na kojem ima puno košnica koje nisu bile tretirane na propisan način. Mene je više pčelara zvalo sa sumnjom da im je netko otrovao pčele - imali smo pozive iz Bjelovara, Krapine, Vukovara, Čazme, iz Križa i Ivanića gdje su pčelari primjetili da im se pčele ponašaju kao da su otrovane. Međutim, ispostavilo se kako su njihove zajednice zapravo ušle u stanje gladi do te mjere da su čak potrošile svoje masti i bjelančevine iz tijela jer nije bilo dovoljno peluda ili nije bilo dovoljno pčela sakupljačica koje bi skupile nektar i pelud.

Ili im je trebalo dosta vremena da ojačaju do stanja u kojem mogu skupljati nektar, a obilno medenje je prošlo pa su pčelari umjesto 20 do 30 kilograma meda lipe ili suncokreta vrcali samo 10-ak kg po košnici. Po prvi put u 30-godišnjem bavljenjem pčelarstvom savjetovao sam pčelarima da u trenutku kada je procvao bagrem zajednicama stave pogače jer je vremenska prognoza bila sedam do 10 dana kiše".

Na nekim lokacijama tretiranje u lipnju

Uz pridržavanje Programa kontrole i suzbijanja varroe koje je donijela Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane u suradnji s Veterinarskim fakultetom i Savjetodavnom službom kojom se propisano obvezno ljetno tretiranje s nekim od pet propisanih preparata treba po potrebi i u suradnji s lokalnim veterinarom provesti i drugo ljetno i jedno zimsko tretiranje protiv varroe. Međutim kako su vremenske prilike ove godine bile nesklone pčelarima, trebalo se prilagoditi lokalnim uvjetima pa je u pojedinim krajevima tretiranje trebalo obaviti još u lipnju.

Laboratorij može dijagnosticirati problem

Tomljanović stoga upućuje pčelare da prate publikacije Savjetodavne službe, Hrvatskog pčelarskog saveza, Ministarstva poljoprivrede i Veterinarskog fakulteta na kojem se nalazi Nacionalni laboratorij za bolesti pčela kojem se, u slučaju neke dvojbe, može poslati uzorak od oko 200 do 250 pčela za dijagnozu problema. Naime, ponekad nakon upotrebe preparata protiv varoe na podnici pčelari ne pronađu otpadnute grinje pa nisu sigurni je li slučaj da ih stvarno nema ili preparat nije bio učinkovit.

Pčele se zalijeću i u tuđe košnice

Stalna kontrola opadanja varoe važna je i zbog opasnosti od reinvazija - ponekad pčelar tretira svoje zajednice, međutim pčelar iz njegove blizine to ne učini, a kako je postotak zalijetanja pčela u dva pčelinjaka na 700 metara zračne udaljenosti čak 18 do 20% vidljivo je kako je velika šansa da strane pčele prenesu grinje nametnike varou u očišćenu zajednicu. Iz takvih brojki je jasno koliko zapravo svaki pčelar ovisi o ponašanju pčelara iz svog susjedstva i zašto bi pčelari iz istog područja trebali istovremeno tretirati svoje pčelinje zajednice.

Broj pčelara porastao za 30%

Potreba za koordinacijom je tim veća što je posljednih nekoliko godina broj pčelara porastao za 30-ak %, napominje dr Tomljanović, i dodaje kako je takav trend i u ostalim zemljama Europske unije. Međutim u zapadnim i državama na sjeveru EU nije se značajno povećao broj pčelinjih zajednica.

"Tamo prevladava trend držanja 2 - 3 košnice što je ekološka priča - a kod nas je to ekonomska priča u kojoj su ljudi ulazili u pčelarstvo kao dodatnu djelatnost ili nakon gubitka posla", kaže viši savjetnik Tomljanović i dodaje kako su pojedinci ulazili u to, a da im pčelarski ciljevi nisu bili dovoljno jasni pa bi napravili preveliki broj košnica koje onda nisu mogli održavati i nastali bi problemi.

OPG-ovima besplatno dostupna Mjera 2

A upravo je znanje postalo dostupno zahvaljujući EU fondovima i mjeri M2 ruralnog razvoja. Prema njoj su registrirani OPG-ovi dobili priliku u Savjetodavnoj službi otvoriti Savjetodavni paket za proizvodnju meda i ostalih pčelinjih proizvoda u kojem dobivaju savjetnika/mentora. Tomljanović tako savjetuje 14 pčelara, obilazi njihove pčelinjake i vodi ih kroz jednu pčelarsku sezonu, što pčelara ne stoji ništa budući da se projekt financira iz EU fondova.