Na domaćem tržištu postoje značajne količine lažnog meda?!

Domaći pčelari ove godine suočavali su se sa slabim prinosima, ali veliki problem im predstavlja i to što na BiH tržištu ima puno falsfikata, tačnije patvorenog meda. 

Proizvođači su putem društvenih mreža upozorili da su na našem tržištu (u prodavnicama, pijacama, ali i u nekim tržnim centrima) prisutne značajne količine meda koji je sumnjivog porijekla i ne ispunjava uslove za ljudsku upotrebu, te kao takav može nanijeti štetu organizmu, pišu Nezavisne. 

U Inspektoratu RS napominju da veterinarska inspekcija svake godine u okviru Plana praćenja rezidua provodi kontrole i uzorkovanje meda kod primarnih proizvođača, a sve u cilju otkrivanja potencijalnog korištenja nekih zabranjenih supstanci. Kada se radi o uvoznom medu, tu se kontrole obavljaju u vanjskotrgovinskom prometu. 

Tri slučaja lažnog meda ?!

Prema  podacima sektora Inspekcije za hranu o izvršenim kontrolama za prvo polugodište 2021. godine, preko graničnih prelaza na kojima je vršen nadzor, uvezeno je svega 14 pošiljki meda i drugih pčelinjih proizvoda.

"Sistemom procjene rizika radi se uzorkovanje meda za laboratorijske analize i svi uzorci ocijenjeni su kao ispravni. Međutim, ovaj organ ne raspolaže podacima o uvozu preko graničnih prelaza u FBiH i pčelarima sa tog područja, što je posebno značajno s obzirom na to da je kretanje robe između entiteta slobodno i bez administrativnih kontrola", navode iz Inspektorata RS.

Napomenuli su da je Republička inspekcija za hranu proteklih dana tragom određenih informacija ciljno uzorkovala med u maloprodaji, od tri proizvođača sa područja FBiH, gdje su prve laboratorijske analize pokazale da je u sva tri slučaja riječ o patvorenom medu. 

U takvoj situaciji, preporuka je monitoring meda jednoobrazno provesti na teritoriji čitave zemlje, na način da u skladu sa svojim nadležnostima isti odrade inspektorati entiteta i Brčko distrikta.

Šta u takvoj situaciji da rade potrošači ?

"Federalna veterinarska inspekcija u ovoj godini već je vršila kontrole kvaliteta meda, pri čemu je iz prometa povučeno 39 pakovanja meda, a u nadzorima su izrečene prekršajne sankcije u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača za prodavače meda, kao i Zakonom o inspekcijama za punionicu meda", stoji u saopštenju Federalne inspekcije.

Potrošačima se preporučuje da med kupuju isključivo kod registrovanih proizvođača, ali i da prijave inspekciji sve slučajeve u kojima imaju saznanja da pojedinci prodaju med sumnjivog kvaliteta, bez deklaracija i van prodajnih mjesta.

Istine i zablude o medu: Kako prepoznati pravi?

Kako smo ranije pisali na Agroklubu, nema takvih trikova kojima bi se mogao prepoznati pravi odnosno lažni med. Postoje, međutim, neki upozoravajući znakovi kod kojih se možemo zapitati da li je to što se kupuje uopšte med.

Prilikom kupovine ovog prehrambenog proizvoda, kao i kod druge hrane, važno je čitati deklaraciju o proizvodu. Nekada na samoj deklaraciji piše da to nije med koji je deklarisan. Na primjer, med lavande (250 g), na kojem pod sastojcima piše: med, eterično ulje lavande. To nije med lavande.

Na tržištu se nude medovi nekih biljaka koje nisu značajno medonosne, poput meda od ruže, meda od maline… pa se naši pčelari nađu na mukama kad im kupci traže takve medove ili, na primjer, med od mimoze. Takav med ne postoji, kao što ne postoje medovi u zelenoj, plavoj niti ljubičastoj boji.

Savjet kupcima je da kupuju med kod poznatog, lokalnog pčelara za kojeg znaju da ima košnice. Tako će biti sigurni da kupuju pravi proizvod.