Pad broja pčelara i košnica u Hrvatskoj, pripremaju poboljšanja u pčelarskom sektoru

Međunarodni Pčelarski sajam u Bjelovaru potvrdio je da se za razvoj pčelarstva u Hrvatskoj ne smanjuje zanimanje koje vlada posljednjih petnaestak godina, ali je evidentan nešto sporiji porast broja košnica i pčelinjih zajednica te proizvodnje meda i pčelinjih proizvoda u posljednje dvije godine. Neki pčelari upozoravaju da je u 2017. godini zabilježen čak i pad broja pčelara i košnica. Takva situacija zahtjeva nastavak državnih mjera kojima će se poticati dalji i brži porast broja pčelara. To se moglo zaključiti iz komentara pčelara koji su se, u nikad većem broju, okupili na sajamskom prostoru u Gudovcu, kao i iz riječi dužnosnika javne državne uprave koje su željno očekivali svi okupljeni pčelari.

U Bjelovaru su se tijekom dva dana okupili pčelari iz cijele Hrvatske i osam europskih zemalja koji su predstavili sve ono što pčela može proizvesti, od meda do mednih pripravaka i kozmetike. Pčelare su pratili i proizvođači pčelarske opreme, od dimilica i zaštitne odjeće do najsuvremenih vrcaljki, ali i s novim tehnološkim rješenjima na tržištu pčelarske opreme za koje je, kao i uvijek do sada, vladalo veliko zanimanje o čemu najbolje govore gužve u izložbenim halama.

Među 130 izlagača bili su i OPG-ovi s raznim proizvodima hrvatske poljoprivrede i sela. Organizatori ističu da se broj posjetitelja približio brojci od 10.000 što se može objasniti da sve veći broj želi kupovati med direktno od proizvođača kako bi se opskrbili kvalitetnijim medom od onoga koji se može kupiti u trgovačkim centrima.  

Čestitke slavonskim pčelarima

Otvarajući 14. Međunarodni pčelarski sajam Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, istaknuo je da će Ministarstvo poljoprivrede i dalje nastaviti s mjerama koje osiguravaju kontinuitet razvoja pčelarstva. Posebno je naglasio da  hrvatski med treba nastaviti brendirati  jer svojom kvalitetom zaslužuje najviše EU-oznake. Pritom je čestitao slavonskim pčelarima na uspješnom dobivanju EU-oznake kvalitete i brendiranju izvornog meda koji je tako postao prepoznatljiv na EU-tržištu. Bila je težnja da se promocijom meda s nacionalnom oznakom omogući povećavanje izvoza, a smanjivanje uvoza nekvalitetnih vrsta meda. U Hrvatskoj se od godine do godine proizvodi od 8 do 10.000 tona meda od čega se prošle godine izvezlo samo 374 tone, a uvezlo 1.300 tona ili gotovo četiri puta više.

"Povećanje uvoza treba nas zabrinjavati. Ti se podaci mogu promijeniti povećavanjem domaće proizvodnje i izvoza te promocijom meda s nacionalnom oznakom, a posebno boljom pripremom pčelara za kvalitetnije korištenje EU fondova", rekao je na otvaranju Pčelarskog sajma državni tajnik Majdak i podsjetio da je ono što se najavilo prije godinu dana velikim dijelom ispunilo. Najavljena poboljšanja u konkurentnosti pčelarskog sektora Ministarstvo poljoprivrede je osiguralo kvalitetnom provedbom Nacionalnog pčelarskog programa, posebno u smislu tehničke pomoći i obnove pčelinjaka, a istovremeno je omogućeno korištenje plavog dizela i pčelarima. Također su i za evidenciju košnica i pčelara izdvojena određena sredstva ministarstva, a nastavilo se i s promocijama EU-oznaka kvalitete, kako meda tako i drugih pčelinjih proizvoda.

"Upućujem pčelare da se udružuju i organiziraju u proizvođačke organizacije i grupe i da dalje brendiraju hrvatski med, da tako naprave iskorak s oznakama prema zajedničkom nastupu na europskom i našem turističkom tržištu", poručio je Majdak i naglasio: "Promijenili smo Pravilnik o označavaju meda kako bi potrošači meda dobili potpunu točnu informaciju o porijeklu meda. Pravilnik će biti u punoj primjeni nakon što se potroše postojeće zalihe na tržištu. Ubuduće će se točno znati koja je zemlja porijekla. Ne da piše da je zemlja porijekla Hrvatska, a  zapravo je mješavina meda iz EU i Kine".

Novi Zakon o vinu

Državni tajnik Tugomir Majdak je otvarajući ne samo Pčelarski sajam nego i Izložbu vina  dodao da u Hrvatskoj uz kvalitetan med imaju i kvalitetna vina u čijoj proizvodnji  također bilježe značajne rezultate, ali da se i vinare, kao i pčelare mora uputiti na udruživanje i brendiranje proizvoda kako bi se oznakama kvalitete smanjivao uvoz koji se kao i kod meda posljednjih godina također povećavao. Najavljujući novi Zakon o vinu koji ide u pravcu nove regionalizacije vina, koju su predlažili sami vinari, ukazao je na mogućnost boljeg iskorištenja sredstava Europske unije, jer je realizirano do sada tek oko 300 programa u iznosu 204 milijuna kuna, a to je ispod očekivanja.

Pčelari vole stručna predavanja

Posebna su vrijednost svih do sada održanih Pčelarskih sajmova stručno-edukativna predavanja koja pune aukcijsku dvoranu Bjelovarskog sajma. Tako je i ove godine u dva dana održano ukupno deset predavanja s predavačima iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine o najaktualnijim problemima pčelarenja, prehrani, bolestima i zaštiti pčela, te prodaji, apiterapiji i drugim zanimljivim temama. Posebnu je pozornost privukla tema "Patvorenje pčelinjeg voska i mjere za rješavanje problema kontinuirane kontaminacije" koju je pripremila hrvatska znanstvenica doc. dr. sc. Lidija Svečnjak s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Upravo o toj temi razgovarali smo s Ankicom Dušević, tajnicom Hrvatskog pčelarskog saveza koja nas je obavijestila da je u ovom trenutku jedan od najbitnijih posao kojim će se baviti pčelarski savez da se izradi Pravilnik o vosku koji se koristi za pčelarske potrebe.

"Ustanovljeno je da su satne osnove koje se nalaze na hrvatskom tržištu sastavljene od nedozvoljenih sastojaka, odnosno od loja, masti, stearina, parafina, čak sa štetnim supstancama. Naša će biti konkretna aktivnost donošenje Pravilnika o vosku za pčelarske potrebe zbog nemoralnih i neetičnih proizvođača, odnosno uvoznika. Riječ je uglavnom o uvoznim osnovama za koje ne postoji nikakav pravilnik o njihovoj kvaliteti. Vosak je prva ambalaža u kojoj stoji med. Štetne supstance iz satnih osnova mogu dospjeti u med. O tome treba voditi računa", rekla je za Agroklub Ankica Dušević.

Osim toga zadatka Hrvatski pčelarski savez ove godine treba završiti izuzetno važan dokument za hrvatske pčelare – "Nacionalni pčelarski program od 2019. do 2021. godine" koji će zamijeniti dosadašnji. To je zaista velik i opsežan posao, obzirom da se želi ugraditi u program sve ono što bi u sadašnjem trenutku bilo od najveće koristi za dalji razvoj hrvatskog pčelarstva. Hrvatski pčelarski savez će pored toga imati zadatak da provede odluku o korištenju pčelara plavim dieselom, prikupiti podatke i dostaviti ministarstvu poljoprivrede s kojim će se  dotjerivati Zakon o OPG-ima u dijelu koji će se odnositi na pčelare.

Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka

U sklopu 14. međunarodnog pčelarskog sajma u Gudovcu, u subotu neposredno prije otvorenja, održana je prigodna manifestacija pod nazivom: "Medni doručak s hrvatskih pčelinjaka"  kojega su organizarali Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatska poljoprivredna agencija i Hrvatski pčelarski savez s ciljem promocije  domaće proizvodnje meda označene zaštićenim znakom HPA "Med hrvatskih pčelinjaka". Na doručku su se osim meda konzumirali i drugi domaći proizvodi proizvedeni na hrvatskim farmama i poljima, a s posebnim užitkom degustirali su ih gosti iz osnovne škole.

"Želimo kod djece i njihovih roditelja  potaknuti svijest o važnosti i prednosti konzumacije meda proizvedenog na hrvatskim pčelinjacima s ciljem povećanja udjela meda u njihovoj prehrani",  naglasio je ravnatelj HPA doc.dr.sc. Zdravko Barać.

Foto: Tugomir Pemper