Pandemija povećala prodaju domaćeg meda u nikada lošijoj godini za pčelare

Već 18. Dani meda Grada Zagreba okupili su na središnjem Trgu Bana Jelačića 40-ak pčelara koji još danas (nedjelja) predstavljaju razne proizvode poput meda, propolisa, peludi, matične mliječi, medenjake, gvirc ...

Vlasnica obrta za pčelarstvo Vesna Balint iz Virovitice, kaže da je sreća u nesreći ove godine povećana prodaja domaćeg meda uslijed korone, jer potrošači traže način kako ojačati imunitet. S druge strane, ova je godina za kontinentalne pčelare, u prvom redu zbog loših klimatskih uvjeta za bagrem, bila najlošija u posljednjih 25, koliko se bave pokretnim pčelarenjem sa čak 350 do 400 košnica.

Koronakriza potkanula potražnju za medom

Otkrila je i da su redovito na Danima meda u Zagrebu, što je posebno važno za njegovu prodaju ove godine jer su otkazani brojni sajmovi i smotre, od  Gudovcu na dalje, što je jako suzilo prostor plasmana proizvoda.

"Ove smo godine imali nešto manje od četiri tone meda, zbog druge jako loše godine u nizu. Kad je godina dobra, znali smo imati od 10 do 15 tona meda, ovisno o paši", otkrila nam je. 

OPG Snježane Ostović iz Kastva kod Rijeke, ima med od kadulje sa Cresa do planinskog meda, odnosno meduna iz Vrbovskog u Gorskom kotaru, kao i bagrema iz Istre. Vlasnica ističe da se uslijed klimatskih promjena, koje su učestale posljednjih godina, seleći pčelari 'nekako drže' jer idu tamo gdje još uvijek ima cvijeta, ali na zahtjevniji način u odnosu na stacionarne dođu do vrcanja meda.

Podrijetlo meda hrvatskih pčelinjaka možete utvrditi putem aplikacije

I ona navodi da je bilo boljih godina što se tiče prinosa meda, ali je ova godina, zbog sveprisutne korone, povećala njegovu potrošnju onim pčelarima koji su našli način, najčešće dostavom jer se direktna prodaja na sajmovima, kojih i nema više, jako smanjila. 

Pčelinjak na tri lokacije za izvoz propolisa     

OPG ''Bio rad'' Olivera Novosela iz Zagreba ima ukupno tri pčelinjaka sa 150 do 200 košnica na tri lokacije. Prvi je u Rakovu potoku kod Samobora, drugi u Lonjskom polju te jedan pokazno-edukacijski za buduće pčelare na Savskoj opatovini.

Ima interesa, kaže, i za izvoz meda odnosno propolisa, ali zasad nije u mogućnosti, nakon probne serije od stotinjak komada, izvesti čak 5.000 bočica propolisa u Dansku godišnje, koliko su mu tražili. 

"Svi smo mi mali pčelari koji svako za sebe ne može osigurati dovoljno meda, a trebalo bi imati puno više košnica za izvozno tržište", otvoreno kaže Novosel.

Zlatna medalja za kestenov med sa Žumberka  

OPG Mladena Ježića iz Gradeca kod Vrbovca, pohvalio se netom osvojenom zlatnom medaljom na međužupanijskom, ali i međudržavnom natjecanju u Slavonskom Brodu, gdje je njegov kestenov med sa Žumberka osvojio zlatnu medalju između 110 pčelara iz gotovo svih županija, ali i pčelara iz BiH i Srbije.

Kaže da se kesten na Žumberku, gdje seli pčele u lipnju na pašu, još ne suši posljednjih godina kao onaj kod Karlovca i Kostajnice. Ovu godinu drži osrednjom što se tiče prinosa, ali i tržišta koje se napokon okrenulo domaćem medu, čemu je doprinijela i Nacionalna staklenka, a koja je u primjeni skoro dvije godine.

Istine i zablude o medu: Kako prepoznati pravi

Na sajmu je prvi put bio OPG Zorana Ježića iz Cubineca kod Križevaca koji se uzda u mikrolokacije što se tiče veće bagremove paše, pa je 30-ak proizvodnih košnica (uz lipu i kesten), ove godine dalo malo manje od tone meda, čime je zadovoljan.