Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Pčele oprašivači
  • 24.03.2019. 14:00

Pčelama prijeti izumiranje - nešto loše se dešava

Pčele su najvažniji oprašivači voća i povrća i od njihovog oprašivanja zavisi trećina svjetskih usjeva. Pčelama, kako pokazuju istraživanja, prijeti izumiranje, iako imaju izvanrednu prirodnu obranu koja im čuva zdravlje i napredak preko 50 miliona godina. Postavljaju se pitanja: Zbog čega su pčele u opasnosti i kako ih sačuvati?

Foto: Bigstockphoto/ Sergo4
  • 871
  • 130
  • 0

Postoji preko 20.000 vrsta pčela na svijetu. One provedu većinu svog životnog ciklusa skrivene u zemlji ili unutar šupljih stabala, i mali broj ovih vrsta je razvio visoko društveno ponašanje kao medonosne pčele. 

U proteklim godinama, zabilježeno je masovno izumiranje pčelinjih kolonija u Sjedinjenim Američkim Državama što je ukazivalo na to da se nešto loše dešava. Naučna istraživanja pokazuju da pčele umiru zbog mnogobrojnih međusobno povezanih uzroka, od toga da se ne sade kulture koje proizvode humus, da je eliminisano dosta cvjetajućih biljki, do toga da bolest pčela nikako ne ide na ruku ovom sve ozbiljnijem problemu. 

Amerika u minusu za oko dva miliona pčelinjih košnica

Pretpostavlja se da je SAD u minusu za oko dva miliona pčelinjih košnica. Razlog je taj što je nakon Drugog svjetskog rata promijenjena poljoprivredna praksa i ne sade se biljke koje proizvode humus. Poljoprivrednici ne sade djetelinu, koja je prirodno đubrivo koje reguliše nivo azota u tlu, a umjesto toga, počeli su da koriste vještačka đubriva. 

Pčele imaju svoj skup bolesti i parazita (Foto: Bigstock/ VPales)

Djetelina i lucerka su za pčele veoma hranjive biljke. Nakon Drugog svjetskog rata, u SAD-u se koriste herbicidi kako bi se uništio korov na farmama. Mnogi od tih korova su biljke koje cvjetaju, a pčelama su neophodne za preživljavanje. Takođe, počinju sa uzgajanjem sve veće i veće monokulture usjeva. "Danas govorimo o pustinjama hrane, mjestima u našim gradovima, kvartovima koji nemaju prodavnice voća i povrća. Farme koje su nekad održavale pčele sada su poljoprivredne pustinje hrane, kojima dominiraju jedna ili dvije biljne vrste poput kukuruza ili soje," navodi Marla Spivak , američka entomološkinja i profesorka Univerziteta u Minesoti, specijalizovana za pčelarstvo i insekte.

Više od 1,5 miliona pčela prevoze da bi oprašili jednu vrstu usjeva

Od Drugog svjetskog rata, sistematski su eliminisane mnoge cvjetajuće biljke koje su pčelama neophodne za preživljavanje. Ove monokulture se šire čak i do usjeva koji su dobri za pčele, kao što su bademi. Prije oko pedeset godina, pčelari bi postavili nekoliko kolonija pčelinjih košnica u voćnjake badema, radi oprašivanja, a takođe i zato što je polen bademovog cvijeta zaista bogat proteinima.

Voćari, počinje cvjetanje, mislite na pčele!

Danas, veličina monokulture badema zahtijeva da većina, preko 1,5 miliona pčela, bude prevezena preko čitave zemlje da bi oprašila ovu jednu vrstu usjeva. Prevoze se kamionima, zatim se istovaraju, jer nakon cvjetanja voćnjaci badema postaju ogromna područja bez cvijeća. "Pčele izumiru tokom poslednjih 50 godina, a mi sadimo više usjeva nego što nam je potrebno. Proizvodnja usjeva koja zahtijeva oprašivanje uz pomoć pčela povećala se za 300 posto," zaključuje prof. Spivak.

Povrh svega, pčele imaju svoj skup bolesti i parazita. Javni neprijatelj broj jedan za pčele se zove varoa razarač. To je veliki parazit koji isisava krv i kompromituje imuni sistem pčela i širi viruse. Sve divlje vrste pčela su u opasnosti, uključujući i bumbare, oprašivače paradajza. Ove pčele obezbjeđuju rezervu za medonosne pčele. Obezbjeđuju osiguranje oprašivanja paralelno sa medonosnim pčelama. 

Priprema pčelinjih društava za bagremovu pašu

Pčelinje društvo nema centralni autoritet i nitko nije glavni 

Medonosne pčele se mogu smatrati super-organizmom, gdje je kolonija organizam koji se sastoji od 40.000 do 50.000 pojedinačnih pčelinjih organizama. Njihovo društvo nema centralni autoritet i nitko nije glavni. Njihovo kolektivno društveno ponašanje je zapanjujuće kao i to kako one dolaze do zajedničkih odluka i kako dodeljuju zadatke i dijele posao, kako komuniciraju o poziciji cvjetova. 

Pčele su najvažniji oprašivači voća, povrća, cvijeća kao i biljaka poput djeteline kojom se hrane domaće životinje. Više od jedne trećine svjetske proizvodnje usjeva zavisi od pčelinjeg oprašivanja.

Interesantno je to što pčele ne oprašuju našu hranu namjerno. One to rade jer moraju da jedu. Pčele dobijaju sve proteine koji su im potrebni u ishrani iz polena i sve ugljikohidrate koji su im potrebni iz nektara. One se hrane cvijećem, i dok se kreću od cvijeta do cvijeta, pružaju vrijednu uslugu oprašivanja.

Medonosne pčele se mogu smatrati super-organizmom (Foto: Bigstockphoto/Kosolovskyy)

Ljudi plaćeni za ručno oprašivanje biljaka

U dijelovima svijeta gde nema pčela, ili gde rastu biljke koje nisu privlačne pčelama, ljudi su plaćeni da ručno vrše oprašivanje. Ovi ljudi prenose polen sa jednog cvijeta na drugi pomoću četke.

Bumbari su jedna od nekoliko vrsta pčela na svijetu koje su sposobne da se drže za cvijet i da ga pomjeraju, a to rade trešenjem svojih mišića za letenje na frekvenciji koja je slična muzičkoj noti C. Dok pomjeraju cvijet, oni ga rastvore i to oslobađa polen, i polen se skuplja po čupavom tijelu bumbara i on ga odnosi kući kao hranu. Uzgajivači paradajza sada postavljaju kolonije bumbara unutar plastenika da bi oprašili paradajz i tako dobijaju mnogo efikasnije oprašivanje kada se vrši prirodnim putem kao i kvalitetnije plodove. 

Bumbari: 20 godina rješenje za bolje oprašivanje biljaka u Izraelu - kod nas ne znaju pod šta da ih svrstaju

Propolis prirodno sredstvo za dezinfekciju

Predmet dugogodišnjeg istraživanja profesorke Spivak je njihov sistem zdravstvene zaštite. Ona u svojoj laboratoriji proučava kako pčele održavaju svoje zdravlje i higijenu. Neke pčele su sposobne da lociraju i izdvoje bolesne jedinke iz kolonije i tako održavaju koloniju zdravom. Takođe, proučavala je i smolu koju pčele skupljaju sa biljaka. Pčele lete do određenih biljaka i stružu lepljivu smolu sa listova koju odnose nazad u košnicu, gdje je ugrađuju u konstrukciju košnice, a mi to nazivamo propolisom.

Otkriće do kojih su naučnici došli jeste to da je propolis prirodno sredstvo za dezinfekciju. Prirodni je antibiotik. Ubija bakterije i gljivice i druge klice u koloniji, i tako podstiče zdravlje kolonije i zajednički imunitet pčela. "Ljudi poznaju moć propolisa od biblijskih vremena. Skupljali smo propolis iz pčelinjih kolonija za liječenje ljudi, ali nismo znali koliko je koristan za pčele. Pčele imaju izvanrednu prirodnu obranu koja im čuva zdravlje i napredak preko 50 miliona godina“, iznjela je profesorka Spivak.

Svatko može pomoći pčelama 

Svako od nas može pomoći pčelama na dva jednostavna načina. Potrebno je zasaditi cvijeće koje je domaće u području u kom živimo i koje je prijatelj pčelama. Može biti zasađeno u saksijama na kućnom pragu ili u dvorištu, na travnjaku ili ulici. Potrebna je raznovrsnost cvijeća koje cvjeta tokom cijele sezone, od proljeća do jeseni. Potrebni su prostori sa cvijećem za pčele pored saobraćajnica, ali takođe i za migracije leptira i ptica i ostale prirodne vrste.

Medonosne biljke koje bi trebali uzgajati

Takođe, trebalo bi pažljivo razmisliti o povratku biljaka koje proizvode humus kako bi njegovale tlo i pčele. Kada pčele imaju pristup dobroj ishrani, sposobnije su da se angažuju u svojoj prirodnoj odbrani, svojoj zdravstvenoj zaštiti, na koju su se oslanjale milionima godina. "Ljepota u pomaganju pčelama na ovaj način, je u tome što bi svako od nas trebalo da se ponaša malo više poput pčela u zajednici, u zajednici insekata, gde svaki od pojedinačnih postupaka može da doprinese velikom rješenju, organizovanom sistemu, koji je mnogo veći od prostog zbira naših pojedinačnih postupaka", zaključila je Spivak.

Više saznajte u video prilogu: 


Izvori

TED


Tagovi

Marla Spivak Pčele oprašivači Pčele Oprašivanje Polen Propolis