Pčelarska gljiva ili "pčelinji bensedin" velika je pomoć kod vrcanja meda

Pčelarske muke najbolje razumiju pčelari. Pod Kozarom, bagrem je slabo cvjetao, pa su mnogi pčelari gotovo u potpunosti ostali bez bagremovog meda. U potrazi za kvalitetnijom ispašom, mnogi su košnice selili na druga, najčešće, viša područja. Tako je svoje košnice početkom ljeta na obronke Grmeča preselio i prijedorski pčelar, Vladimir Komarnicki. Zajedno s prijateljima pčelarima, odlučio je da pokuša iskoristiti čari netaknute, nabujale prirode, kako prinosi meda ne bi u potpunosti podbacili.

"Na obroncima Grmeča značajno više je iscvjetao bagrem, nego u podnožju Kozare. Tako smo i mi odlučili na nekoliko mjeseci preseliti svoje košnice i nismo se pokajali. Nedavno sam svoje pčele vratio kući. Mnogo očekujem od zasada heljde, koja će, vjerujem, nadoknaditi propušteno. Očekujem da će prinos visoko kvalitetnog heljdinog meda ispuniti očekivanja", priča pčelar Vladimir.

Pčelarske gljive rastu na bukvama

A kod vrcanja meda, najvažnija sirovina je suva pčelarska gljiva. Pronalazi se u šumama, na stablima bukve. Koristi se za dimilice kod vrcanja meda. A, kako kaže ovaj prijedorski pčelar, sve počinje tako što se sa stabala bukve uberu ove gljive.

"Kako bi se osigurali da se iz ove pčelarske gljive izađu sve nepotrebne tvari i insekti i kako bi je pripremili za učešće u proizvodnji meda, potrebno je da je otkuvamo u vreloj vodi. Ja najčešće veću količinu otkuvam u kazanu i samim tim je gljiva sterilisana i iz nje su odrastranjene sve negativne tvari. Tada se pčelarska gljiva ostavi na sušenje", priča Vladimir.

Prilikom sušenja, najbolje je da se ostavi u rupičastim vrećama, na prozračnom mjestu. Recept pripreme pčelarske gljive, u pčelarskim krugovima koristi se od davnina. Svi se slažu da je prirodni način najbolji, što je potvrđeno tokom vijekova.

Umiruje pčele

A kada se otkuvana pčelarska gljiva osuši, spremna je za korišćenje. Lako je zapaljiva i koristi se za potpalu dimilica. Kada se zapali, izuzetno dimi, ali ne smeta očima, ne izaziva peckanje, ni suze. Ovaj dim, blagog mirisa, umiruje pčele, što je izuzetno korisno za pčelare dok vrcaju med.

"Na ovaj dim, pčele pozitivno reaguju, on ih smiruje, pa ga u šali zovemo "pčelinji bensedin". Čim se on pojavi, pčele su manje agresivne i na taj način pčelarima je olakšan posao", priča Vladimir.

Ove gljive u narodu se zovu "trud", a nekada su se koristile i kod potpale vatre u ognjištima.