Pčelarsko znanje ne poznaje granice!

Pčelari s područja Vukovarsko-srijemske županije posjetili su pčelare u Ghirodi, manjem mjestu u banatskoj regiji smještenom uz grad Timisoaru, treći grad po veličini u Rumunjskoj. Domaćin pčelarskoj izvidnici iz Vukovarsko-srijemske županije bio je gradonačelnik općine Ghiroda, Doru Cadariu Vasilije (u slobodno vrijeme pčelar hobista i lovac) i profesionalni pčelar Cristian Cornel Ciobanas. Prema riječima predsjednika Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije Željka Šurana, posjet je organiziran pred kraj cvjetanja suncokreta.

"Domaćini su nam pokazali svoje košnice (dorađena DB, sa 12 okvira, kojima su iste dimenzije okvira u plodištu i medištu). Pčelari na pčelinjim pašama imaju postavljene košnice na auto prikolicama ili na postoljima. Jadan dio pčelara posjeduje razna vozila za prijevoz košnica, drugi koriste specijalne auto prikolice, a još uvijek jedan dio pčelara ručno utovara i istovara košnice sa kamiona", kaže Šuran napominjući kako je o paši suncokreta hrvatskim pčelarima govorio Jivan Alin, doktor agronomije, koji je goste iz Hrvatske upoznao s činjenicom da rumunjski pčelari imaju matice karpatske (slična je talijanskoj, ima crno tijelo i sive kolutiće).

Pčele imaju rilce dužine cca 7 mm, a siva kranjska ima rilce dužine cca 6,2 mm. "Pojavom herbicida nestale su neke trave u prirodi. Aktivne tvari iz herbicida djeluju na pčele do Karpata, a iza Karpata ne djeluju, jer se tamo ipak herbicidi slabije koriste, više se ide na ručnu obradu zemlje, okopavanje kukuruza, suncokreta, šećerne repe sa motikama", navodi taj stručnjak dodajući kako sve više utjecaja na nemedenje ima promjena klime.

Magla poremetila odličnu pašu suncokreta u Rumunjskoj

"Ove godine u cijeloj je regiji, počevši od Slavonije do Bačke i Banata u Srbiji i Rumunjskoj, poslije obilnih kiša i isparavanja došlo do pojave magle, što je štetno za pčele, jer je takav nektar ljepljiv, pa pčele kada slete na cvijet suncokreta, ostanu na njemu jer se zalijepe i dalje ne mogu", napominje Jivan Alin pojašnjavajući kako su otvoreni cvjetovi suncokreta u takvoj situaciji prestali lučiti nektar. Do pojave magle, na paši suncokreta, pčelarima u rumunjskom Banatu bilo je odlično, kaže dodajući kako je bilo i dana kada je dnevni unos nektara bio čak do 5,5 kg.

"Ako su optimalni uvjeti, suncokret obično cvjeta dvije nedjelje. Pčelari imaju problem što pojedine sorte suncokreta ne mede, to se naročito odnosi na sve američke sorte (američke sorte ne trebaju oplodnju, ali i ne luče ni nektar), ali zato njihove sorte uljane repice daju obilje nektara, dok francuske, rumunjske i srpske sorte suncokreta luče nektar", sipao je znanje prožeto bogatim iskustvom kao iz rukava Jivan.

Zna se da suncokret mora imati dobre klimatske uvjete, da je stablo suncokreta debelo, listovi moraju biti tamnozeleni, glava mora biti otvorena prema dolje (da sunčeve zrake direktno ne uništavaju lučenje nektara), a po hektaru optimalni je sklop od 55 tisuća stabljika suncokreta.

Slavonski pčelari ističu su da im je to bilo jedno zanimljivo i poučno putovanje, jer kako su naveli, u zadnje vrijeme samo se putovalo na pčelarske sajmove gdje se kupovala pčelarska oprema i repromaterijal. "Okrenuli smo ploču za 360 stupnjeva i spoznali da treba ići u radne posjete kod pčelara u regiji gdje se vidi u praksi kako i što se radi", napominju iz Pčelarskog saveza Vukovarsko-srijemske županije.

Foto: freedigitalphotos.net, Alen Kuns