Pčelinja paša na bagremu

Pčelari rade cijelu godinu kako bi pripremili pčelinje zajednice za cvatnju bagrema, a to je prva polovica svibnja, kao glavna pčelinja paša. Kada su poklopljeni svi povoljni uvjeti medenja, a to je maksimalan razvoj pčelinjih zajednica i duljina dnevnog svjetla, unos nektara u košnicu kod jakih zajednica može premašiti i deset kilograma dnevno. Iz njega pčele svojim djelovanjem proizvedu preko pet kilograma meda.

Dakako, to se događa kad se primjenjuje dobra pčelarska praksa i povoljni uvjeti medenja bagrema.

Nažalost, ove godine proljetna i bagremova paša znatno su slabije od prosjeka zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, unatoč dobroj pčelarskoj praksi.

Proljetna paša na ranim proljetnicama izostala je zbog niskih temperatura i snijega - 27. ožujka zabilježena je temperatura -100C, a poslije, tijekom travnja, zasnježilo je s preko dvadeset centimetara snijega, što je usporilo i razvoj pčelinjih zajednica. Zbog hladnoće je došlo do prekida legla koje je bilo potrebno za razvoj pčela letačica za glavnu pašu, što je u bagremovoj paši izazvalo manjak pčela letačica od pet do deset tisuća po pčelinjoj zajednici. S obziron na to, za unos nektara bagrema nije bilo dovoljno letačica, a rani bagrem procvao je već 8. svibnja i cvatnja se oduljila do kraja svibnja, po izuzetno lošim vremenskim uvjetima, kišovitom i hladnom vremenu.

Prema podacima digitalnih vaga za praćenje medenja u Međimurju, najbolji unos nektara bio je 19. svibnja u gornjem međimurskom katastru pčelinje paše. U ostalim katastrima pčelinje paše bilo je daleko ispod prosjeka, što ovogodišnju glavnu pašu svrstava u lošije.

No, kako su pčelari optimisti, nadamo se boljim vremenskim uvjetima i boljim pčelinjim pašama na našem Cvetnjaku med Murom i Dravom jer će pčelinje zajednice brojčano ojačati mada je bagrem koji je ocvao najznačajnija medonosna biljka.

Bagrem (robinija pseudoacacija), ili kod nas uvriježen naziv „gacija“ ili „agacija“, po vrijednosti je u pčelarstvu na prvom mjestu jer njegovi cvjetovi daju najviše nektara iz kojeg pčele prerade prvoklasan bagremov med. Bagrem je 1601. godine prenesen iz sjeverne Amerike u Europu i zasađen u Parizu, odakle se proširio po cijeloj Europi. U početku je uzgojen kao parkovno drvo, da bi poslije postao vrlo pogodna vrsta za pošumljavanje i utvrđivanje klizišta i pijeska jer ima male zahtjeve prema zemljištu i dobro vezivanje rastesitog zemljišta svojim bujnim korijenjem.
Bagrem je izrazit heliofit, tj., za razvoj treba mnogo sunčeve svjetlosti i osjetljiv je na niske temperature, pa pčelari strepe od proljetnih mrazova jer, ako pozebu pupoljci bagrema, pčelinja paša može biti bitno slabija ili izostati.

Na jednom mjestu bagrem cvate oko 12 dana, ali ako postoje visinske razlike bagrema, cvatnja se može produljiti do 18 dana. Dakako, ako za to postoje vremenski uvjeti, a to su povećana vlažnost zraka, dnevne temperature oko 250C, a minimalne iznad 100C. Medenje bagrema vrlo je osjetljivo na vremenske uvjete, pa zbog lošeg vremena, kao suh južni vjetar ili niske temperature, ta glavna pčelinja paša može doći u pitanje.

Kako u Međimurju ima preko 2.000 ha bagremove šume, međimurski pčelari s pravom se raduju i strepe u vrijeme cvatnje bagrema, a to je svibanj, pa ako se svi uvjeti medenja i dobra pčelarska praksa poklope, bit će uspješna pčelarska godina. U protivnom, cjelogodišnji trud pčelara dolazi u pitanje.

Da bi što bolje i brže pčelari bili informirani o medenju, Udruga pčelara „Agacija“ ima osam instaliranih digitalnih vaga raspoređenih po Međimurju koje dvaput dnevno automatski javljaju o medenju na mjernim postajama, pa se podaci svakodnevno mogu iščitati na web stranicama www.agacija.hr.

Bagremov nektar sadrži oko 55% šećera. Čisti bagremov med bez drugih primjesa vrlo je svijetao, staklasto proziran, gotovo bezbojan, slabog je mirisa, a po okusu podsjeća na bagremov sok. Zreo bagremov med je gust, vrlo je blag i ugodnog okusa. Od invertnog šećera sadrži više voćnog šećera, fruktoze, nego grožđanog šećera, pa ostaje tekuć, da ne kristalizira preko godinu dana.

Bagremov med ima minimalan broj zrnaca peluda, pa je pogodan za konzumaciju osobama koje su osjetljive na pelud, za razliku od drugih vrsta medova. Zbog velikog sadržaja fruktoze, brzo se prenosi u krv, već u ustima, pa se preporučuje djeci i osobama s povećanim fizičkim i psihičkim naporima. Za oslobađanje umora dobro je staviti pod jezik jednu malu žlicu bagremovog meda, da se lagano otopi u ustima.

Kako vidimo, priroda i pčele daju nam izuzetno zdravu hranu i lijek koji pčelari svojim djelovanjem ne bi smjeli pokvariti, a to znači da se drže dobre pčelarske prakse, što podrazumijeva vrcanje zrelog meda, primjenu svih higijenskih pravila te držanje meda u propisanoj ambalaži, bez stranih mirisa i s etiketom porijekla meda.

Edukacija za pčelare

Na Pčelarstvu Mlinarec-Šardi u Črečanu 16. lipnja, od 9,00 sati održat će se edukacija vezana uz provođenje dobre pčelarske prakse i primjene apitarapije.

Autor: Ivan Šopar