Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Med
  • 18.02.2021. 12:00

Petir od Marića zatražila smanjenje stope PDV-a za domaći med

PDV za med iznosi pet posto u Poljskoj, 9,5 u Sloveniji, sedam u Njemačkoj te devet posto u Italiji, navodi predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu u inicijativi poslanoj ministru financija.

Foto: Depositphotos/jordan_rusev
  • 218
  • 112
  • 0

Smanjenje stope PDV-a za med proizveden u Hrvatskoj kao i za ostale prehrambene proizvode, zatražila je predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir od ministra financija Zdravka Marića.

U, kako navodi, poslanoj mu inicijativi za smanjenje, istaknula je kako PDV za med iznosi pet posto u Poljskoj, 9,5 u Sloveniji, sedam u Njemačkoj te devet posto u Italiji. "Neke države članice i države u okruženju primjenjuju sniženu stopu tog poreza na sve prehrambene proizvode, a pojedine je primjenjuju samo na odabrane ili skupine proizvoda", piše Petir.

Podsjetila je kako je istraživanje Europske komisije pokazalo da je 1/3 meda koji dolazi na tržište EU krivotvorena, a kvaliteta ne odgovara deklaracijama, pri čemu se navodi pogrešno geografsko podrijetlo, miješa se s raznim vrstama šećera, a na nekima je bilo navedeno pogrešno biljno podrijetlo.

RH samodostatna u proizvodnji meda 

Dodatni problem, naglašava, je što za izmjene Direktive o medu na razini Unije još uvijek nije postignuto suglasje, a kada bi se propisalo uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje, pripomoglo bi se stajanju prijevarama na kraj.

Republika Hrvatska je, uz izuzeće klimatski nepovoljnih godina ili ekoloških katastrofa kao što je to bio pomor pčela u Međimurju, samodostatna u ovoj roizvodnji. Ipak, dostupnost koji su proizveli pčelari pitanje je koje je sve više prisutno u javnom prostoru, a ponajprije zbog toga što potrošači nisu sigurni je li u staklenkama koje se prodaju na tržištu doista hrvatski.

"Još je poraznija činjenica da se u neke mješavine dodaju razni supstituti o kojima prosječni potrošač nema saznanja, a uzimaju ih u uvjerenju da kupuju pravi“, kaže.

Zbog navedenog, uputila je ministrici poljoprivrede Mariji Vučković zastupničko pitanje o kontrolama podrijetla, kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda tj. procedurama i postupcima koji se provode pri kontroli koji se stavlja na tržište u RH, nadležnim laboratorijima koji obavljaju ove analize i procedurama i metodama laboratorijskih istraživanja kako bi se, između ostaloga utvrdilo i da su ga proizveli hrvatski pčelari. 

Zatražila je i informacije o planiranim aktivnostima na ustrojavanju referentnog laboratorija za kontrolu kvalitete koji bi omogućio hrvatskim pčelarima, pri stavljanju na unutarnje tržište Unije i izvoz u treće države, smanjenje troškova i osiguranje brže dostupnosti rezultata analiza. Također, i informaciju o aktivnostima i tijeku realizacije projekta "Hrvatska staklenka meda“ kojom se nastoji poticati dobrovoljno označavanja ove namirnice proizvedene kod nas.

Po broju pčelara zauzimamo 12. mjesto u Uniji

Podsjetila je i na gospodarsku i društvenu ulogu pčelarskog sektora, ali i na negativnu vanjsko-trgovinsku bilancu Unije u prometu medom. S ukupno 18,2 milijuna košnica i 612.000 pčelara, samodostatnost Europske unije u proizvodnji iznosi 60 posto. Od navedenog, po broju košnica hrvatski pčelari zauzimaju 12. mjesto u Uniji, a po broju pčelara nalazimo se na 19. mjestu.

Porijeklo meda: Sadašnjim oznakama se vara potrošače

"Ovakva postupanja, manipulacije i prijevare, treba zaustaviti i omogućiti potrošačima dostupnost svih informacija o podrijetlu i kvaliteti proizvoda", poručila je predsjednica Odbora.


Tagovi

Med PDV Smanjena stopa Marijana Petir Krivotvoreni med Kontrola kvalitete


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Stiglo nam je astronomsko proljeće. Jedna zanimljivost: sve do 2050. godine počinjat će 20.3. Između 2050. i 2100. godine naizmjence 19. i 20. ožujka, a tek nakon 2100. se početak proljeća opet vraća na 21. ožujka, piše na FB stranici Kad ć... Više [+]