Povećanje broja medonosnih pčela u urbanim sredinama ugrožava druge oprašivače

Sve više raste zabrinutost znanstvenika i nekih pčelara da bi ogroman broj medonosnih pčela, posebno u gradovima, mogao ugroziti druge važne oprašivače. 

"Kampanje koje potiču ljude da ih drže u gradovima rezultirale su neodrživim širenjem urbanog pčelarstva. Ovakav pristup spašava samo jednu vrstu, medonosnu pčelu, bez obzira na to kako one komuniciraju s drugim domaćim vrstama", objavio je Royal Botanic Kew Gardens prije godinu dana.

Dakle, poanta je u raznolikosti. Svi već znaju za medonosnu pčelu i njezinu važnu ulogu u očuvanju našeg okoliša. A znamo li da postoji i ogroman broj oprašivačke biološke raznolikosti: oko 270 vrsta pčela samica i oko tridesetak vrsta bumbara, kojima također treba naša pomoć?

Upitan opstanak drugih oprašivača 

Pad broja medonosnih pčela je zaustavljen, gledajući u prosjeku, naravno. Tako i FAO, UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu izvještava da na svijetu postoji velik broj košnica s njima, a mnogo rjeđe se mogu primjetiti ostali korisni kukci koji se nalaze u nezavidnom položaju suočavajući se sa sve većim manjkom hrane. Upozorava se da su pojedine vrste nekad sveprisutnih poznatih oprašivača doista na rubu izumiranja.

Globalni čimbenici pridonose stresovima s kojima se suočavaju oprašivači, skupina koja uključuje ne samo medonosne pčele već i šišmiše, muhe, moljce, ose, ptice, leptire i kornjaše.

"Šuma je prirodan dom mnogim životinjama i sve češće 'grmljavinske' utrke po puteljcima motorima za motokros te pojava sve unosnijeg Quad turizma postaje previše stresna za oprašivače, što također uzrokuje izumiranje", upozorio je i dr.sc. Danilo Bevk znanstveni suradnik u Odjelu za istraživanje ekosustava na Nacionalnom institutu za biologiju u Sloveniji.

Na sastanku europskih ministara okoliša dr. Bevk je predstavio značaj i ugrozu oprašivača i pilot projekt praćenja divljih pčela u Sloveniji. Glavna poruka je bila: "Bez raznolikosti oprašivača nema osiguranja hrane, a situacija se pogoršava. Hrane je sve manje, kako za medonosne pčele tako i za sve ostale oprašivače."

Sve je veći nedostatak i cvjetnih resursa u gradu i na selu. Izgubili smo prema procjenama trećinu nekad dostupnog nektara od 1950-ih. Stvori li se dodatno neravnoteža problem bi mogao biti i veći.