Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Držanje pčela
  • 15.08.2022. 16:30

Pravilnik o držanju pčela ima nelogičnosti, ali reda u sektoru treba biti

Trebaju nam prije svega ista pravila za sve, kaže David Pikutić, pčelar koji je zimus prijavio krivotvorenje bagremovog meda. O problemima u sektoru rekli su nam i Anđelko Pikutić, Rade Knežević te Alen Strunje.

Foto: Depositphotos/coboflupi
  • 4.348
  • 285
  • 0

"Pročitao sam novi Pravilnik o držanju pčela, ima tu dosta nelogičnosti, ali reda treba biti i u pčelarstvu, a trebaju nam, prije svega, ista pravila za sve", kazao nam je mladi pčelar David Pikutić iz Zagreba, koji je zimus prijavio Državnom inspektoratu krivotvorenje bagremovog med iz Petrinje. I drugi pčelari ističu brojne zamjerke na novi pravilnik koji se još kratko nalazi u e-savjetovanju.

Kaže i da su se nažalost vrlo brzo, a nakon što su se njegove sumnje pokazale opravdane, jer prošle godine nije bilo bagremove paše, pa logično onda ni meda, što je potvrdila i analiza, isti pčelari vratili na tržnicu.

Zašto sam prijavio lažni med? Dojadilo mi je gledati varanje potrošača, ali i nas pčelara

Prema njegovim riječima, nije logično u novom Pravilniku, ako držiš pčele na svome zemljištu, da ograda bude udaljena 10 metara od međe, odnosno 15 m, što bi onda značilo da je je treba staviti na tuđi posjed.

Inače, kaže, držanje pčela uvijek je izazivalo prijepore, posebno kod njihova seljenja, a drži da ih ne bi trebalo stavljati blizu turističkih naselja, zbog bazena ili škola, iako pčelari znaju reći da one lete "svojim putem", odnosno da nisu opasne. Tu je i nekolegijalnost onih koji ostavljaju pčele, računajući pritom na bolji izbor paše, preblizu jedne drugima, što nije dobro iz više razloga, u prvom redu zbog kontrole bolesti i brige za njihovo zdravlje. 

Anđelko Pikutić u pčelarstvu je gotovo 40 godina (Foto: M. Petković)

Kako napominje, ima još mjesta za sve seleće pčelare, iako su stočari ogradili električnim pastirima 'pola Like', posebno dio od Korenice do Otočca. Međutim, prepreka je ljudski faktor. 

Seleći pčelar sam 37 godina, ali svejedno nema mjesta

Naime, njegov otac Anđelko ističe da je seleći pčelar već 37 godina, bilo da je to Lika, Zagorje  ili Dalmacija, ali sve je manje mjesta, jer se pojedini pašni povjerenici ponašaju kao lokalni šerifi, čuvajući pojedine lokacije za svoje ljude. "A nama govore, nakon tolikih godina, da se nismo na vrijeme javili", otkriva on.

Pikutić napominje da su stočari zauzeli dobar dio zemljišta u Lici, zbog držanja goveda i konja, te ne žele više ni čuti da tamo mogu biti i pčele, koje on isto ograđuje električnim pastirom, jer im medvjedi rade velike štete.

S druge strane, kaže, ne mogu više samo tako ostaviti košnice ni u Dalmaciji, jer su tamo "nešto alergični" na pčelare koji dolaze iz Zagreba. "Čemu nema mjesta jer i mi imamo pravo, a po novome pravilniku i bez dozvole pašnog povjerenika naći sami mjesto za seleći pčelinjak", napominje.

Novi Pravilnik o držanju pčela treba stornirati ili će se ugasiti mnogi PG-ovi

Ova je godina, navodi bila dobra i što se tiče bagremove paše, ali nije to kao nekada jer se klima zadnjih godina jako promijenila i svake je godine sve manje meda. Uz to, drži da bi i ratari trebali povesti više računa kada prskaju usjeve, posebno uljane repice, što nikako ne bi trebali raditi usred dana kada su i pčele vani, već rano ujutro ili kasnije, predvečer. 

Svaki dan na Velebit vozi pčelama 70 litara vode   

Rade Knežević iz Rovanjske kod Starigrada je pčelar više od 50 godina, a seleći pčelinjak drži na Velebitu. Na zimovanju je njegovih 70 košnica u Ravnim Kotarima, što je nekih 40-ak kilometara udaljenosti. Isti put prijeđu i pčele od njegovih mlađih rođaka, koji također imaju po 70 košnica. 

Vremešni pčelar kaže da nije upoznat s time što donosi novi Pravilnik, ali drži da dobar pčelar neće samo tako ostaviti svoje blago, posebno ne za vrijeme ljetne žege, jer jedna košnica, koja ima oko 50.000 pčela, popije dnevno litru vode. To znači, napominje, da svaki dan na Velebit mora dostaviti najmanje 70 litara jer mu posao kvare goveda koja lutaju planinom u potrazi za bilo kakvom vodom.

Najviše je prijepora oko mjesta postavljanja pčelinjaka 

Na naš upit kako dostavlja vodu na planinu, Rade odgovara da je vozi, ali da se mora jako rano ustati, ponekad i prije svitanja.

"Onaj tko ima pčele mora spavati malo, ali dobro i nema toga što ne bih bio spreman učiniti za njihovo dobro, jer to su vrijedna i pametna mala bića, koja 'zuje' za naše dobro i ne smijemo ih izgubiti", napominje. Na spomen tržišta, Knežević kaže da nema problema s prodajom kvalitetnog meda na kućnom pragu, a ono što se ne proda preko ljeta u Rovanjskoj, ode preko zime kod kuće u Zadru. 

Radi dva dana u tjednu i usput liječi živce

S druge strane, udruga pčelara Čikola iz Žrnovnice već godinama svoje pčele dovozi iz Dalmacije na pašarenje u općinu Lovinac u Lici, što je dugačak put. Među njima je i Alen Strunje, koji doveze 30 košnica, a još 60 ostavi kod rođaka na planini Nosić kod Drniša.

"Dakle, nikada na divlje ne ostavljam košnice jer imam i u Žrnovnici upisane dvije lokacije", ističe on.

I to mu je dosta, kaže, jer to znači da radi u prosjeku samo dva dana u tjednu, a nešto i zaradi te usput liječi živce jer je pčelarenje aktivna radna terapija koja je spasila mnoge veterane Domovinskog rata. No, red se, naglašava, mora znati, te treba poštivati pravilo da jedan seleći pčelinjak ne može biti na manje od 300 metara jedan od drugog, u prvom redu zbog bolesti pčela. Primjerice, američku gnjiloću treba spriječiti, odnosno košnicu spaliti već kod njezine pojave u prvoj košnici, a ne kod dođe do desete.

"Što znači da pčelinjak, bio on na paši ili ne, treba redovito obilaziti i savjetovati se sa stručnjacima, jer su i pčele postale jako osjetljive na klimatske promjene, koje prve osjećaju", ističe Strunje.

Rade Knežević ima 70 košnica na Velebitu 

 Što se tiče prinosa meda, kaže da ne može biti zadovoljan sa samo 10 kilograma izvrcanog po košnici ove godine, jer su pčelari u unutrašnjosti imali duplo više. Istina, uzda se u vrijesak, ali "vaga je u minusu već dva dana", iako je pčelama, kao prihranu, dao tri puta po dva kilograma pogače i jedan kilogram sirupa. 


Fotoprilog


Tagovi

Pravilnik o držanju pčela Seleći pčelinjak David Pikutić Anđelko Pikutić Alen Strunje Rde Knežević


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.