Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Reprodukcija matice
  • 21.02.2021. 14:30

Proizvodnja pčelinjih matica pruža stabilnije prihode?

Pored nedaća koje nas mogu snaći i napora koji se uloži, odgajanje matica i matičnjaka definitivno pruža stabilnije prihode.

Foto: Uroš Aleksić
  • 788
  • 87
  • 0

Pčelarstvo kao grana poljoprivrede djeluje zanimljivo mnogima. Sve više je ljudi koji ozbiljnije planiraju da mu se posvete, međutim, nije veliki broj onih koji su upućeni u reprodukciju matica. Riječ je o poslu koji je usredsređen na selekciju i odabir kvalitetnog genetskog materijala, odgajivanje matičnjaka ali i na njegu matica do sparivanja, prenošenja, a takođe i kontrolu kvaliteta.

Uroš Aleksić, mlad je u ovom poslu - pčelari od 2016. godine dok je sa presađivanjem larvi i proizvodnjom matica počeo 2018.

"Kao studentu stočarstva, cijela priča djelovala mi je interesantno pa sam uz dimilicu, nož i pčelarsko odijelo kupio i iglu za presađivanje larvi. Svakako, značajan podstrek našao sam i u činjenici da se radi o stabilnijem izvoru prihoda u odnosu na proizvodnju meda", objasnio je Aleksić.

Prvo ide dobijanje zrelih matičnjaka

Mada je sa presađivanjem i proizvodnjom počeo da radi za svoje i potrebe prijatelja, naš sagovornik je ubrzo došao na dobar glas - potražnja se razvila lagano jer se pročulo da je riječ o kvalitetnoj ponudi.

Ovaj posao imao nekoliko faza, ali prva predstavlja dobijanje zrelih matičnjaka i obuhvata pripremu matičnih čaura u kojima se vrše presađivanje, priprema i ishrana odgajivačkih društava, priprema rodonačelničkih društava za dobijanje kvalitetnih larvi, ali i samo presađivanje i iz radilačkog saća u matične čaure, odnosno, vještačke početke matičnjaka.

"Osnova za rad na ovaj način jeste saznanje da se i matična i radilička larva izvode iz oplođenog jajeta i da se u prvih 16 do 18 sati hrane mliječom. Nakon toga, radilička larva biva hranjena smješom mliječa, meda, polena i vode dok se matična hrani isključivo mliječom", objašnjava Aleksić i dodaje da pod uticajem ishrane joj se razvijaju reproduktivni organi, što nije slučaj sa radilicom.

Aleksića je ubrzo zapratio dobar glas jer se pročulo da ima kvalitetnu ponudu

"Matičnjake dobijam prilagođenim Dulitlovim metodom. Ta tehnika dobijanja matičnjaka presađivanjem radiličkih larvi osigurava kontinuiranu proizvodnju iz dana u dan, iz turnusa u turnus."

Oplodnjaci mogu biti naseljeni u minijaturne košnice

Druga faza proizvodnje podrazumijeva formiranje oplodnjaka, sparivanje, kontrolu kvaliteta i pakovanje matica za isporuku. Oplodnjak je, zapravo, malo društvo čija je uloga da njeguje maticu od izleganja, kako bi u njemu mogla da polno sazrije, spari se i položi prvo leglo.

"Dvije do tri nedjelje po dodavanju matičnjaka obavljamo kontrolu sparivanja, sakupljanje matica i dodavanje novog matičnjaka. Oplodnjaci mogu biti naseljeni u minijaturne košnice ili u odjeljke izdjeljenih nastavaka standardnih košnica", uputio nas je mladi pčelar.

Jusuf Petrović: Pri proizvodnji matica koristim voštane čahure, prirodnije su za pčele

Budući da kvalitet pčelinjeg društva u najvećoj mjeri zavisi od matice, bavljenje ovim poslom nije nimalo naivna stvar. Društvo u prirodnim uslovima odgaja novu i mladu u slučaju rojidbe, pod prinudom ako matica strada i u slučaju tihe smjene.

"U intenzivnoj pčelarskoj proizvodnji teško je postići zadovoljavajuće rezultate oslanjajući se na prirodne mogućnost pčelinje zajednice. Takođe, na taj način, nemoguće je dobijanje velikog broja kvalitetnih matičnjaka od selekcionisanih matica rodonačelnica."

Više rada po košnici, ali manje "fizikalija"

Kao i svaki drugi posao i ovaj ima svoje dobre i loše strane. U pitanju je velika odgovornost koja zahtjeva mnogo više rada po košnici. Da bi se obezbjedio kvalitet, neophodno je ispoštovati tržište, biti precizan i pouzdan prilikom isporuke.

"Tačnost je veoma važna, gotovo neophodna jer matica neće čekati u matičnjaku, a kupci su, pri tom, već pripremili društva. To konkretno znači da nekada moram da presađujem larve ili sakupljam matice i po lošem vremenu. Uz to, procenat prijema i sparivanja može da varira u zavisnosti od vremenskih ali i pašnih prilika", uputio nas Aleksić.

Proizvodnja matice je vrlo odgovoran posao, smatra Aleksić

Dobra stvar kod bavljenja ovom reprodukcijom je to, što iako ima više rada oko jedne košnice nego što je slučaj kod standardnog pčelarenja i proizvodnje meda, manje je "fizikalija".

"Pored nedaća koje nas mogu snaći i napora koji se uloži, odgajivanje matica i matičnjaka definitivno pruža stabilnije prihode. Volim da kažem da je to moj 'vrabac u ruci'. U šali kažem da je bolje živjeti od pčelara nego od pčela".

Kupci se vraćaju i povedu još nekog

Ipak, iako su bolji prihodi nezanemarljiva stavka, našeg sagovornika najviše motiviše strast, a potom i kvalitet koji je prepoznat. Mreža zadovoljnih kupaca se širi, što potvrđuje informacija da je prvi turnus matičnjaka za ovu godinu, koji će biti isporučene 25. aprila prodat još 10. oktobra prošle godine.

"Moji kupci se svake godine vraćaju i dovedu još nekog kolegu. Iskreno, sad ne mogu da zamislim svoje pčelarenje bez ovog dijela proizvodnje - uđe to u krv čovjeku. Pošto sam riješio da pokušam da živim od pčelarstva, nije dovoljno da imam samo jedan proizvod, ali ovo mi je primarni posao jer ne mogu da čekam da zamedi i da se nadam da neće pasti kiša baš u tih desetak dana paše", naglasio je ovaj pčelar.

Važno je obezbjediti kvalitetnu hranu za odgajivačka društva

Kad je o finansijama riječ, neizostavno je pomenuti i neophodna ulaganja, a ona su, u ovom slučaju veća od od društava koja idu na pašu. Takođe, kod onih koja su u selekciji može biti smanjena produktivnost jer se na njima ne vrše baš sve apitehničke mjere kao kod ostalih, kako bi se stekla što realnija slika o njihovom fenotipu.

"Odgajivačka društva se ne sele, ali im je važno obezbjediti kvalitetnu hranu tokom cijele godine. Zato kada se uračunaju finansijska ulaganja i rad, posao jeste isplativ. U prosječnoj sezoni zaradi se i više nego što bi zaradilo društvo koje ide na med u odličnim uslovima. Međutim, sa pašama je uvijek pitanje: kada će uslovi biti odlični?", skrenuo je Aleksić pažnju na ono sa čim muku muče gotovo svi pčelari.

Očuvati autohtone rase

Za kraj razgovora sagovornik se osvrnuo na stanje kod nas u pčelarstvu zaključujući da može da bude dosta bolje.

Buckfast pčele ili domaća karnika - šta misle pčelari?

"Mnoge kolege za neuspjeh krive genetiku, a malo kada razmišljaju o svojim mogućim greškama. Problem je i što imamo proizvođače koji ilegalno uvoze druge rase pčela ili hibride, na taj način 'prljaju' našu autohtonu rasu. Imam utisak da je authotna Apis Meliffera Carnica cjenjenija u svijetu nego kod nas", kaže naš sagovornik i dodaje da bismo zato morali da se pozabavimo selekcijom i očuvanjem domaćih rasa pčela.


Tagovi

Proizvodnja matice Matičnjak Društvo pčela Prodaja Authtone rase pčela


Autorica

Aleksandra Idvorjan

Više [+]

Zaljubljenica u književnost, zelenilo proljeća, vrelinu ljetnog sunca i rijeku Tisu.