Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Američka trulež
  • 06.10.2019. 13:30

Šta da radite kada se javi američka trulež

Sve o američkoj truleži - simptomima, preporukama, preventivi i drugim korisnim informacijama, razgovarali smo sa prof. dr Nadom Plavšom, sa Poljoprivrednog Fakulteta, u Novom Sadu.

Foto: Depositphoto/tutye
  • 701
  • 22
  • 0

Američka kuga jedno je od najraširenijih oboljenja pčelinjeg legla. Bolest je veoma raširena u pčelarstvu i najčešće zahvata larve radilica, ali i larve trutova i matica. Odrasle pčele nisu podložne ovom oboljenju. Čim larva ugine, formiraju se nove spore. Spore su veoma otporne i na toplotu i na hemijska sredstva.  

Ne može da se liječi zato što ne postoji nijedan antibiotik koji djeluje na sporu, a liječenje vegetativne forme spore, podrazumijeva da antibiotik mora stalno biti prisutan u košnici. Kada vegetativna forma isklija, odnosno, kada se razvije, antibiotik bi je ubio, međutim to bi za posljedicu ostavilo prisustvo rezidua antibiotika u medu, a to je opet nedopustivo i zakonom zabranjeno, iz tog razloga preporuka je da se pozitivno društvo ne liječi nego da se spaljuje. 

Kako prepoznati oboljelo društvo?

Sve o američkoj truleži - simptomima, preporukama, preventivi i drugim korisnim informacijama, razgovarali smo sa prof. dr Nadom Plavšom, sa Poljoprivrednog Fakulteta, u Novom Sadu.

"Odrasle pčele mogu da nose spore na svom tijelu, ali te spore nalaze se eventualno u mednoj voljci (organ za varenje, medni mjehur) i do bolesti neće doći i ako su spore tu prisutne, ali problem se javlja kod jednodnevne larve, odnosno, larve bakterije koja je stara do 53 sata", objašnjava Plavša. 

Kod drugih bolesti je drugačije, npr. varoa može da zahvati i odrasle pčele i leglo. U suštini, kod ove bolesti problem je samo na leglu, tako da je to jako važno da pčelari znaju kako da se bolest prepozna i da se utvrdi u što ranijoj fazi jer to je najbolji način da se spriječi dalje širenje ovog oboljenja.

Pčelama prijeti izumiranje - nešto loše se dešava

Bolest se ne može eliminisati skroz nažalost, ali može da se svede na značajan minimum. Prema njenim riječima, to znači da je pčelar u obavezi da uz veterinarsku službu, radi redovnu kontrolu. Ipak je on taj koji je prisutan svaki dan na samom pčelinjaku i zato je važno da bude obučen i stručan, da bolest prepozna i da je prijavi veterinarskoj službi u što je moguće ranijoj fazi.

Koji su to osnovni simptomi koji se uočavaju

Prije svega uočavaju se promjene na samom društvu kao cjelini, odnosno, društvo generalno slabi. Smanjuje se broj izleta pčela, kao i frekvencija samog leta. Kada pčelar posumnja na te simptome, tj. kada vidi da je jako društvo sada već oslabljeno, on treba da izvrši pregled.

"Po otvaranju košnice ima jedan veoma karakterističan znak, a to je specifičan, neprijatan miris tutkala, ali ovaj miris ukazuje pčelaru da se radi o sumnji na ovu bolest. Sljedeći korak je otvaranje košnice i pregled legla. I tu se uočavaju karkteristične promjene, a to znači da je leglo kod ove bolesti prošarano, poklopci su tamne boje, udubljeni, nazubljenih ivica. Za razliku od zdravog legla koje je kao tepih zaleženo, poklopci su limun do svjetlo žute boje i ispupčeni", navodi profesorka.

Ekološki načini za odbranu protiv varoe

Kod zaraženih društava poklopci su udubljeni zbog raspadanja larve i njenog pretvaranja u jednu kašastu, vodnjikavu masu. Upravo vlaga iz ove mase povlači poklopac u dubinu i zato je on udubljen, a razlog zašto je nazubljen je taj što pčele pokušavaju da ih probuše i očiste. Nažalost one ne mogu raditi kompletno čišćenje već to predstavlja samo jedan značajan korak u širenju bolesti, tako se bolest širi prije svega u samoj košnici, u okolne košnice, u samom pčelinjaku, ali i u okolne pčelinjake.

Uzimanje uzorka i dalja procedura

Veterinar koji vrši pregled pčelinjih društava, koristi opremu i pribor pčelara (dimilicu, pčelarski nož, običan nož), a nakon pregleda obavezno izvrši dezinfekciju istog. Na licu mjesta vrši se detaljan pregled pčelinjeg društva, odnosno, svih ramova sa leglom i ukoliko postoji sumnja na američku kugu, uzima se uzorak za laboratoriju. To konkretno znači da zabilježi šta spolja vidi, a šta unutra, otvaranjem košnice i detaljnim pregledom.

Utvrđivanjem već pomenutih simpotoma, uzima se uzorak isjecanjem saća sa promijenjenim ćelijama, one su veličine 10x10 ili 10x20 cm. One se zatim pakuju obavezno u papir, nikako u najlon i sa propratnim aktom, upućuje se pčelar u najbližu akreditovanu veterinarsku laboratoriju, gde se dalje obično samo potvrđuje bolest. Ovo je samo postavljanje sumnje, kako kaže Plavša, i stavljanje pčelinjaka pod karantin, sve dok se ne dobije nalaz. On se dobija najduže za dan dva, ali u principu već prvog dana može da se utvrdi postojanje bolesti.

Šta se dalje radi u pčelinjaku?

Sve okolne košnice u pčelinjaku detaljno se pregledaju, to konkretno znači da se otvara svaka košnica da se pregleda. Svaki ram sa leglom, da ne promakne neka larva tj. ćelija, prosto da se bolest ne bi zadržala u leglu. Isto se to radi i u radijusu od tri kilometra, gdje se nalaze pčele u okolini. "Ako bi svi tako postupali i pridržavali se navedenih uputstava, onda bi moglo da se lako i brzo dođe do smanjivanja raširenosti ove bolesti koja je u Srbiji dugi niz godina značajno prisutna", smatra Plavša.

Liječenje se ne preporučuje

Postoje regioni gdje ova bolest uzrokuje značajne ekonomske gubitke. Pri tom pčelari moraju da znaju da se ova bolest ne može liječiti i da uzrokuje velike ekonomske gubitke, generalno, samom pčelarstvu.

Američka kuga je prepoznata i potvrđena više od 100 godina u pčelarstvu. Raširena je gotovo u čitavom svijetu i u zemljama koje su svoj monitoring, odnosno, kontrolu digle na visok nivo, npr. kao što je Velika Britanija koja je imala 80-ih godina zaraženost kugom oko 20% ali radikalnim mjerama i boljim monitoringom, oni su to sveli na gotovo manje od 1%.


Tagovi

Američka kuga Antibitici Pčelinje društo Varoa Otvaranje košnice Nada Plavša Ram sa leglom


Autor

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]