Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Propolis
  • 30.08.2020. 13:30
  • Rasinski okrug, Trstenik

Što kažu pčele - kakva će biti zima?

Pored prirodnih čimbenika koji utječu na lučenje propolisa, njegovo sakupljanje i unošenje ovisi i od pčela koje su usko povezane i s vremenskim prilikama, a vjeruje se da unošenjem povećane količine ove smjese pokazuju da će zima biti hladna i oštra, i obratno.

Foto: Bigstock/Kosolovskyy
  • 5.645
  • 424
  • 0

Poznato je vjerovanje da pčele mogu osjetiti kakva će biti nastupajuća zima te da se po tome i pripremaju kako bi ih uspješno prebrodile. Vjeruje se da unošenjem povećane količine propolisa pokazuju da će zima biti hladna i oštra i obratno, saznajemo od pčelara Predraga Cvetkovića iz Trstenika (susjedna Srbija, op.ur.)

"Ove su godine, zbog prevelikih padalina pčelinja društva bila onemogućena normalno donositi propolis krajem svibnja i tijekom lipnja, kada to obično počinju raditi. Zbog toga je intenzivnije donošenje počelo krajem lipnja i tijekom srpnja. Vjerojatno zbog toga pojedini pčelari i tumače ponašanje pčela da dolazi oštra zima. Ako takva zima prati ovako neuobičajenu sezonu, onda je vrlo moguće da su je pčele zaista i predvidjele. Prethodna je bila neobično blaga kada je u pitanju prezimljavanje pčelinjih društava, a i odavno nije bila oštra, zato vjerujem da nas ove ili naredne godine sigurno očekuje hladna zima", objašnjava Cvetković.

Što nam donosi jesen - u jugoistočnoj Europi gotovo zimsko vrijeme

Inače, pčele su vrlo osjetljive na sve promjene u atmosferi, a posebno promjene zračnog pritiska i temperature. Smatra se da mogu osjetiti razliku temperature od svega 0,1 stupanj, znači njegov deseti dio i to ne samo temperature zraka, već i saća na kojem žive i po kojem se kreću.

"Promjenom ponašanja one pokazuju da se nešto mijenja u atmosferi pa pažljiv i iskusan pčelar može na osnovu toga procijeniti promjenu vremena u narednih nekoliko sati ili možda i duže. Naravno, pčele nekada i griješe, a događa se da ih iznenade nagli pljuskovi ili oluje kada se ne stignu na vrijeme vratiti u košnicu."

Skupljanje propolisa - jedan od najtežih poslova za pčelu

Smatra da uzrok njihove greške leži u tome što su dobri izvori nektara za njih neodoljivo privlačni, ali i jaka potreba za unosom peludi i vode u košnicu. Zato Cvetković kaže da ih ljudi ne bi trebali olako procjenjivati

"Kada je riječ o propolisu, pčele ga počinju unositi u košnicu kada otopli i kada razne biljke, najčešće drveće, počinje lučiti smolu, a to je obično u drugoj polovici svibnja. Sakupljanje ove tvari se smatra jednim od najtežih poslova koje pčele obavljaju, bilo da su u pitanju poslovi unutar košnice ili u polju. Najteži trenutak je kada se pčela vrati i treba otpustiti teret na odgovarajućem mjestu", objašnjava ovaj iskusni pčelar.

Osjećaj za vremenske prilike

Propolis se ne može sakupljati po hladnom i kišovitom vremenu, jer je tada potpuno stvrdnut, a ne može ni po pretoplom jer je skoro tekući i izuzetno ljepljiv. Inače, pored prirodnih faktora koji utječu na lučenje, njegovo sakupljanje i unošenje ovisi i od pčela koje su usko povezane i s vremenskim prilikama. Zato se slobodno može reći kako pčele unošenjem ove tvari pokazuju svoj osjećaj i za klimatske promjene.

Sakupljanje propolisa prije mraza

"Ne može se ići toliko daleko u tumačenju ponašanja pčela da bi im se pripisivala sposobnost da predosjete kakva će biti naredna zima. Bilo bi dobro kada bi postojao neki znanstveni rad na tu temu. Sakupljanje propolisa je osobina koja varira od jedne pasmine do druge, kao i od soja i genetike, pa prema tome dvije različite pasmine pčela na istoj lokaciji neće donositi iste količine."

Zašto pčele više sakupljaju propolis?

Pored genetskih faktora, sakupljanje ove smole je povezano i s potrebama pčelinjeg društva, te je i sakupljanje intenzivnije za slučaj njihovih povećanih potreba. One mogu biti različite prirode, od postojanja većih pukotina u košnici, preko prevelike cirkulacije, do potreba da se saće bolje učvrsti.

"Karakteristična potreba za većom količinom propolisa je i prisustvo nekih životinjica, obično miša ili rovčice, koje su ušle u košnicu, te su ih pčele ubile, ali ako ih ne mogu izbaciti ili očistiti, moraju ih obložiti njime kako se uslijed njihovog raspadanja ne bi stvarale štetne bakterije u košnici", kaže Cvetković.

Prirodan antibiotik

Kvaliteta u nastanku ovisi i od vrste smola, pa ako nema boljih izvora, pčele mogu sakupljati i donositi nekvalitetan materijal. U takvom  nedostatku se događa da skidaju propolis iz starih napuštenih košnica, ali samo kada su temperature dovoljno visoke da on dovoljno omekša.

Propolis - čudesan pčelinji proizvod

"Najveći i najbolji izvori propolisa kod nas su topole, breze, jasike i neke vrste četinjača. Glavne vrste su tamno crveni i zelenkasto-smeđi. On se izdvaja od drugih pčelinjih proizvoda koji su iznimno zdravi po svojm antibakterijskom djelovanju. On je prirodan antibiotik i mnoge osobe koje su alergične na te lijekove nalaze pomoć za svoje probleme u ovom pčelinjem proizvodu." 

Međutim, naš sugovornik kaže, kako nije ni svaki propolis koji dolazi na tržište podjednako kvalitetan i zdrav. On prvenstveno treba biti svjež, odnosno da ne stoji godinama u košnici, na ramovima, dijelovima košnice ili u nekoj posudi. Podrazumijeva se da treba biti čist kako ne bi sadržavao štetne supstance koje bi ga, eventualno, mogle zagaditi, a tu se misli na ispušne plinove automobila, industrijski dim i otpad. Tretmani košnica kemijskim sredstvima radi liječenja pčela mogu doprinijeti da ne bude čist.

"Svježina se određuje vrlo jednostavno, komadić se stavi u usta i drži 10-15 minuta, uz blago prevrtanje jezikom, bez gutanja i žvakanja. Poslije tog vremena trebalo bi se osjetiti peckanje koje može biti jače ili slabije. Pri dužem držanju, ako je vrlo kvalitetan i svjež izaziva i pravu malu anesteziju u usnoj šupljini. Na kraju testa se može progutati", objašnjava ovaj iskusni pčelar.

Potražite ga na mjestima procjepa

O njegovom pozitivnom utjecaju na zdravlje napravljeni su mnogi znanstveni radovi, a Cvetković napominje da se koristi i oralno, stavlja se na kožu, s njim se inhalira.

Kako kaže, najjednostavniji način da se dobije propolis je da se sastruže s mjesta u košnici gdje ga najviše ima, a to su bočne letvice ramova, falcevi košnice gdje stoje ramovi, mjesta oko raznih otvora i procjepa na košnicama, ali i suženi prostor između gornje površine ramova i poklopne daske. 


Tagovi

Propolis Pčele Košnice Predrag Cvetković Prognoza vremena Kakava će biti zima Skupljanje propolisa


Autor

Ljiljana Milovanović

Više [+]

Poljoprivredna tehničarka voćarsko- vinogradarskog smjera s bogatim novinarskim iskustvom u različitim medijima. Ljubiteljica pasa.