Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Varooza
  • 10.06.2016. 07:30

Suzbijanje i kontrola varooze u 2016. godini

Zlatko Tomljanović iz Savjetodavne službe donosi savjete kako suzbiti varoozu te smanjiti postotak uginuća pčela.

Foto: DebraBolding/pixabay.com
  • 1.817
  • 78
  • 0

Hrvatski pčelarski savez (HPS) već nekoliko godina bilježi porast broja pčelara u Republici Hrvatskoj (RH). No, velik priljev novih pčelara ponekad može predstavaljati opasnost za razvoj odnosno opstojnost pčelarstva u RH. Posebice se to odnosi na pogreške pčelara-početnika u tehnologiji pčelarenja i/ili kontroli i suzbijanju bolesti pčela te u nepoznavanju smjernica o Dobroj pčelarskoj praksi.

Stare i nove bolesti pčela te česte pogreške u tehnologiji i hranidbi uzrok su uginuća na pčelinjacima. Na području Europske unije (EU) zimski gubici pčela kreću se između 3,5-33% ovisno o geografskom položaju i klimatskim uvjetima. Prosječni gubici pčelinjih zajednica unatrag nekoliko godina u RH iznose od 10 do 15% i gotovo su identični gubicima koje prijavljuju europske kolege.

Usporedno, američki pčelari koji imaju vrlo razvijeno pčelarstvo već šest godina uzastopno prijavljuju gubitke veće od 35%. Valja naglasiti da su spomenuti gubici od 10 do 15% među europskim pčelarima još uvijek tehnološki prihvatljivi, iako razum govori da bi postotak tih gubitaka trebao biti niži.

Uzroci uginuća mogu biti mnogostruki

Treba podsjetiti da uzroci uginuća mogu biti mnogostruki. Pronalazimo ih u sinergijskom djelovanju Varooze + "X". S time da pod čimbenikom X podrazumijevamo utjecaj pesticida/virusa i ostalih bolesti pčela, malo kvalitetnog peluda - bioraznolikost ugrožena, mnogo stresa, selidbe pčelinjih zajednica, klimatske promjene, čudnovato liječenje pčelinjih zajednica te loša pčelarska praksa.

Poznato je da američka i europska gnjiloća, vapnenasto leglo, nozemoza te varooza uz sinergijsko djelovanje virusa ponajviše utječu na zdravstveno stanje pčelinjih zajednica. Stoga, Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane RH u suradnji s Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu te Savjetodavnom službom svake godine objavljuje Program kontrole i suzbijanja varooze na području RH u svrhu:

  • Učinkovite kontrole i suzbijanja varooze provedbom tretiranja pčelinjih zajednica protiv varooze odobrenim veterinarsko-medicinskim proizvodom (VMP) u istom razdoblju na određenom području
  • Prikupljanja podataka o varoozi na pčelinjacima uključenim u provedbu Programa
  • Podizanja svijesti pčelara o dobroj pčelarskoj praksi na pčelinjaku.

U Programu je jasno naznačeno da se tretiranje varooze mora provesti najmanje jednom godišnje, prvi puta u ljetnom razdoblju (od 1. srpnja do 31. kolovoza) nakon vrcanja meda. S obzirom na veću količinu varoe u pčelinjim zajednicama preporuča se prvi tretman napraviti sredinom srpnja, odmah po vrcanju kestena, suncokreta te livadne paše. U ljetnom tretiranju za suzbijanje varooze na svim konvencionalnim pčelinjacima preporuča se upotreba jednog od odobrenih VMP-a s popisa odobrenih pri Upravi za veterinarstvo i sigurnost hrane.

Voditi kontrolu pada varoa!

Za uporabu VMP-a za tretiranje pčelinjih zajednica protiv varooze pčelari moraju imati recept i uputu o načinu primjene VMP-a, izdane od strane ovlaštenog veterinara u skladu s važećim propisima. Važno je naglasiti da se pčelar mora pridržavati odredbi o načinu primjene i mjerama zaštite kako je navedeno u uputi proizvođača VMP-a te provoditi smjernice Dobre pčelarske prakse.

Ovisno o uporabljenom VMP-u, uputi ovlaštenog veterinara, te zdravstvenom stanju pčelinjih zajednica, pčelar može provesti još jedno, tzv. drugo ljetno tretiranje pčelinjih zajednica koje se provodi nakon zadnjeg vrcanja meda i to tretiranje nije obvezno. Da bi se postigla očekivana učinkovitost kontrole i suzbijanja varooze, preporuča se provedbazimskog tretiranja u razdoblju od studenog do prosinca. Razumljivo da identična priča vrijedi i za tretiranje pčelinjih zajednica na ekološkim pčelinjacima, samo će tamo pčelar koristiti odobren VMP koji se može koristiti u ekološkoj proizvodnji.

Za praćenje učinkovitosti tretiranja pčelinjih zajednica protiv varooze u RH, pčelari su dužni voditi kontrolu pada varoa. Kontrola pada grinja V. destructor provodi se prije, tijekom i nakon prvog ljetnog tretiranja, na pet pčelinjih zajednica u pčelinjacima do 50, te na 10% pčelinjih zajednica u pčelinjacima većim od 50 pčelinjih zajednica.

Kontrolu provoditi pomoću testnih uložaka

Kontrolu prirodnog pada grinja V. destructor, potrebno je započeti sedam dana prije početka tretiranja pčelinjih zajednica VMP-om. Kontrolu prirodnog pada grinja pčelar provodi pomoću testnih uložaka koji se stavljaju na podnicu košnica. Sedmi dan od postavljanja, testni ulošci se vade iz svih kontroliranih pčelinjih zajednica, a ukupan broj otpalih grinja V. destructor se bilježi u Obrazac 2. iz Priloga Programa.

Prilikom stavljanja VMP-a, u košnice se postavljaju čisti testni ulošci, koji se pregledavaju dva puta za vrijeme tretiranja, 7. i 14. dan.

Prilikom vađenja iskorištenog VMP-a iz košnica, postavljaju se čisti testni ulošci, koji se vade za sedam dana, a ukupan broj otpalih grinja V. destructor se bilježi u Obrazac 2. iz Priloga Programa.

No, unatrag godinu-dvije veći dio pčelara nije bio zadovoljan s VMP-om koji su primijenili u tretiranju varooze. Kako bi se izbjegle neželjene situacije u svezi lažno negativnog rezultata, odnosno otklonile sumnje u djelotvornost primijenjenog VMP-a, autori Programa uvrstili su u Program važan dio koji govori da ukoliko prilikom kontrole pada grinja V. destructor, pad istih tijekom i poslije tretiranja nije vidljiv, pčelar mora u najkraćem mogućem roku isto prijaviti ovlaštenom veterinaru koji će uzeti uzorke pčela i dostaviti ih u službeni laboratorij na parazitološku pretragu.

Troškovi veterinara podmiruju se iz državnog proračuna

Ovlašteni veterinar uzima uzorak od približno 200 do 250 živih pčela po pčelinjoj zajednici iz plodišta najmanje 10% pčelinjih zajednica po pčelinjaku. Pčele se uzimaju u čistu PVC vrećicu za zamrzavanje (volumena 2L). Uzorak pčela potrebno je nakon uzimanja pohraniti u zamrzivaču tijekom 12 sati te po isteku tog vremena poslati u službeni laboratorij uz popratni Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje propisan Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju za tekuću godinu na kojem se uz ostale podatke obavezno mora navesti naziv uporabljenog VMP-a. Službeni laboratorij dužan je uz izvješće o rezultatu pretrage izdati i preporuku o potrebi i načinu daljnjeg tretiranja pčelinjih zajednica. Valja podsjetiti da se troškovi veterinara podmiruju iz državnog proračuna.

No, pčelari diljem EU susreću se s velikim problemom u svezi broja VMP-a za tretiranje varooze. Naime, pčelari u pravilu imaju svega 3-5 VMP-a na raspolaganju. Usporedno u svinjogojstvu ima 426, a u kinologiji 592 VMP-a za liječenje svinja odnosno pasa. U RH je trenutno registrirano pet VMP-a za tretiranje varooze. Abecednim redom su to Apiguard /Apilife Var /Bayvarol /Check Mite+ i Thymovar.

Amitraz trenutno nije dozvoljen u RH!

Također, pčelari često pitaju da li je amitraz registriran u RH odnosno u EU. Treba odgovoriti da je amitraz kao aktivna tvar registriran u sedam različitih proizvoda (Apivar/Apitraz/Varidol/ Apiwarol/Biovar/Varatraz i Avartin ) unutar određenih zemalja EU. No, amitraz trenutno nije registriran u RH i stoga nije dozvoljen za uporabu u pčelinjacima u RH. Osim VMP-a pčelari primjenjuju u zaštiti protiv varooze i organske kiseline (mravlja / mliječna/ oksalna) poštivajući pri tome upute o načinu primjene i zaštite od strane proizvođača.

Amitraz trenutno nije registriran u RH i stoga nije dozvoljen za uporabu u pčelinjacima u RH.

Preporuča se provođenje biološko-uzgojnih mjera na pčelinjacima protiv varooze izrezivanjem trutovskog legla iako je učinkovitije postaviti okvir građevnjak i pustiti da matica zaleže trutovsko leglo. Nakon što je leglo poklopljeno, okvir građevnjak se izvadi, saće s leglom izreže i pretopi u vosak, a okvir građevnjak ponovno stavi u košnicu. Višestrukim ponavljanjem tog postupka, može se uništiti znatan broj grinja (od 50-90%). Prikladan je za male i srednje velike pčelinjake.

Kao biološki način suzbijanja varooze možemo koristimo metodu formiranja novih pomoćnih zajednica (nukleusa). Pomoćne zajednice se formiraju od 3 okvira poklopljenog legla i 2 okvira meda. Znanstveni izvori govore da se tako ukloni oko 35% varoe iz osnovne zajednice. Nakon 10-ak dana takvi nukleusi se tretiraju nekom organskom kiselinom (primjerice mliječna ili oksalna), a osnovna zajednica može i dalje biti u proizvodnji meda i prvi puta se zaštititi od varooze nakon zadnjeg vrcanja.

Autor: Zlatko Tomljanović, dr.med.vet., Savjetodavna služba, Foto: DebraBolding/pixabay.com


Tagovi

Pčelari Bolest Pčelinjak Savjetodavna služba Varooza Uginuća

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Tisuće španjolskih poljoprivrednika prosvjedovalo u Madridu: Guše nas pravila ZPP-a

Tisuće španjolskih poljoprivrednika i jučer su, 17. ožujka, prosvjedovali u središtu Madrida.  Kako piše dw.com, u centar glavnog grada stigli su sa stotinama traktora, z...

Više [+]