Sve manje medonosnih biljaka

Pčelarstvo je zanimljiv hobi, dodatni izvor zarade, ili kao profesionalno zanimanje, pa se zbog najavljenih tema i sadržaja na Godišnjoj skupštini Pčelarske udruge "Baranja" okupilo čak 80-ak sudionika iz Baranje i Slavonije. Savjetnica Ruža Skenderović iz belomanastirske ispostave Hrvatskog zavoda za poljoprivredno-savjetodavnu službu pojašnjavala je o državnim potporama, kapitalnim ulaganjima, različitim pravilnicima o pčelarstvu i medu, poreznom sustavu za proizvođače te Zakon o trošarinama.

Česte izmjene i dopune propisa, kao i onih s početkom primjene od 1. siječnja ove godine a za koje se već sada službeno najavljuju promjene djeluju zbunjujuće na pčelare, pa im ne preostaje drugo nego da uz pčelarenje budno prate i sve ostalo što se događa te budu i "mali financijsko-pravni stručnjaci". Dvosatno predavanje o pčelarenju i proizvodnji održao je Mario Marijanović iz Čepina, profesionalni pčelar čija obitelj godinama živi od proizvodnje meda. Na ovom okupljanju pčelara predstavile su se i tvrtke otkupljivači meda najavljujući dosta nepoznanica o cijenama meda i prerađevina. Odlučeno je i da buduća godišnja članarina u Pčelarskoj udruzi "Baranja" od 2011. godine bude 100 kuna, a predsjednik ove udruge sa stotinjak članova, Dalibor Aćimović, istaknuo je problem sa sve manje medonosnih biljaka na ovom području. Tako je u Baranji jedino dobra bagremova paša, dok suncokret i zlatošipka više ne mede kao nekada što je velik problem stacionarnih pčelinjih zajednica, a zbog nekoliko razloga (nedostatak medonosnih biljaka, pesticidi itd) budućnost je u onima pokretnima koje se mogu seliti na različite lokacije po 100 - 300 kilometara dalje, pa je upitna budućnost pčelarstva.

Autor: R.Cicak