Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Genetska modifikacija
  • 22.08.2015. 13:30

Traži se superpčela 2.0!

Američki znanstvenici su razvili higijenske matice koje proizvode radilice koje instiktivno prepoznaju i ubijaju kukuljice zaražene grinjama. No, do koje razine ide kontrola čovjeka nad prirodom i je li zaista moguće stvoriti superpčelu?

  • 71
  • 3
  • 0

Znanstvenici diljem svijeta žele stvoriti superpčelu 2.0, pčelu medaricu koja bi se uspješno borila protiv svog najvećeg neprijatelja, varoe, i istovremeno posjedovala osobine važne pčelarima. Tema je to koju je iscrpno obradio utjecajni časopis National Geographic u svom kolovoškom broju.

"Nekad je pčelarenje značilo imati pčele, a danas to znači kontrolirati grinju varou", rečenica je koju pčelari sve više koriste u svojoj praksi u cijelom svijetu, u borbi da smanje i učine podnošljivima neminovne gubitke. Istovremeno, znanstvenici diljem svijeta sudjeluju u rješavanju ovog problema, pritom koristeći različite metode - od tradicionalnog križanja pčela do genetskog inženjeringa.

Bolest otoka Wighta i opat Adam

Pčelari su se već suočili s ovom opasnošću. Prije 100 godina na otoku Wightu pojavila se bolest koja je za posljedicu imala uništenje engleske tamnosmeđe medonosne pčele. Jedine koje su preživjele napad onoga što je kasnije nazvano bolest otoka Wighta su bile hibridne pčele lokalnih trutova koji su se parili s inozemnim maticama.

Ova činjenica je impresionirala je pčelara u otočnoj opatiji, opata Adama. On je pod tim dojmom tijekom idućih desetljeća na svojim istraživačkim putovanjima Europom, Afrikom i Bliskim istokom prikupio 1.500 matica te stvorio izdržljivu svijetlosmeđu pčelu koja je bila produktivna, nije napadala i bila je otporna na bolest otoka Wighta. Zbog nabrojenih poželjnih osobina, pčelari su njegovu pčelu nazvali superpčelom.

Smrtonosna kombinacija

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća, pčelari su se suočili s novom prijetnjom, napadom grinje varoe. Brat Adam je još 1991. godine kazao kako će samo potpuno otporna, genetički osnažena vrsta ili pasmina biti konačan odgovor na tu prijetnju. Međutim, on nažalost nije radio na tome jer je povučen sa svog mjesta u opatiji. Stanje s varoom se pogoršavalo, da bi se 2007. godine po cijeloj Europi i Americi počeli pojavljivati izvještaji o poremećaju gubitka pčelinjih zajednica.

Zbog značaja pčela za čovječanstvo, alarmantne vijesti prenosili su svi relevantni svjetski mediji. Istraživači su otkrili da nije riječ o jedinstvenom problemu, već o smrtonosnoj kombinaciji štetnika, patogena, gubitka staništa, otrovnih kemikalija, a grinja varoa je najvažnija komponenta. Ona je ta koja otvara put svim drugima. Danas se ona ubija pesticidima, što se ocjenjuje kao samo privremeni lijek. Traži se superpčela verzije 2.0, nadogradnja pčele opata Adama.

Unaprijediti higijensku pčelu

Znanstveni pri Ministarstvu poljoprivrede SAD-a razvili su higijenske matice koje proizvode radilice koje instiktivno prepoznaju i ubijaju kukuljice zaražene grinjama. Ličinke pčele mederice rastu u posebnim stanicama u saću, koje odrasle pčele pune hranom i prekrivaju voskom.

Grinje prodiru u stanice neposredno prije njihova zatvaranja i ondje polažu jajašca. Kada se izlegnu mlade grinje, hrane se bespomoćnim, nepokretnim kukuljicama pčelama. Kad pčela naraste i izađe iz stanice u košnicu, leđa i trbuh puni su joj grinja. Grinje prokrče put za ostale - bakterije, gljivice viruse. Higijenske pčele mogu otkriti grinje unutar zatvorenih stanica, vjerojatno njuhom te otvoriti pokrov i ukloniti zaražene kukuljice time prekidajući reproduktivni ciklus grinja. Međutim, postoji puno problema. Jedan je hoće li higijenska pčela biti agresivna i davati malo meda. Zbog toga se želi razviti higijenska pčela koja ima osobine koja cijene pčelari, a to su poslušnost, izdržljiivost i proizvodnost.

Kontrola prirode?

U cijelu priču je ušla molekularna biologija. Godine 2006., konzorcij od 100 istraživača je istražio genom medonosne pčele. Sada je na redu identificiranje gena koji utječe na određeno ponašanje i ako je potrebno njihovo modificiranje. Pokušalo se ubaciti i gen u pčelu medaricu, ali do sada neuspješno.

Dio znanstvene javnosti je protiv modificiranja gena pčela. Sama pomisao da se u prirodu pusti genetski modificirana pčela izaziva velike kontroverze. Oni smatraju kako je najveći neprijatelj pčela industrijska poljoprivreda. Za njih je rješenje pustiti pčelu i prirodnu selekciju da sama riješi problem varoe, a ne se igrati kontrolora prirode.


Tagovi

Pesticidi Grinje Patogeni Kemikalije Bakterije Virusi Varoa Industrijska poljoprivreda Pčela medarica Genom Gubitak staništa Prirodna selekcija Super pčela Higijenska pčela Opat Adam Otok Wight Zaražene kukuljice Molekularna biologija


Autor

Ante Vidović

Više [+]

Novinarstvom se bavi 16 godina, Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.