Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Čokolić
  • 10.02.2016. 07:30

Tri naraštaja pčelara u obitelji Čokolić

Pčele sada miruju u pčelinjaku. Cijela je obitelj Čokolić prigrlila pčele i sretni su što u pčelarstvu imaju svoje nasljednike. Tako sve tri generacije pčelara uživaju u zajedništvu - djed, sin, unuk. Zadovoljan je i Petar Čokolić.

  • 1.276
  • 149
  • 0

"Pčele sada miruju i u pčelinjaku nemam što drugo raditi, nego ih nadzirati. Moram im pripremati košnice i okvire za proljeće. Ipak pomalo širim pčelinjak nukleusima. Moja je cijela obitelj prigrlila pčele i drago mi je što vidim svoje nasljednike. Tako sve tri generacije uživaju u zajedničkom radu - djed, sin, unuk. Zadovoljan sam i sretan!

Pesticida ovdje nema, jer nema industrije niti se obrađuje zemlja. Na svojim njivama u sklopu OPG-a, na kojima proizvodim isključivo eko povrće (kupus, raštiku, blitvu, špinat, salatu, rajčice, krumpir) te eko kokošja jaja, ne stavljam ništa drugo osim stajskog gnojiva, što je također značajno za pčele i kvalitetu domaćeg meda", gotovo će ushićeno Petar Čokolić (77) iz Novih Sela kod Trilja, najtrofejniji pčelar ne samo u srednjoj Dalmaciji, prepoznatljiv i po medljikovcu, kvalitetnu i ukusnu medu od kadulje.

Najtrofejniji pčelar poznat po medljikovcu

Ističe kako mu je žena Neda, Nediljka desna ruka u pčelarenju jer svake sezone izvrca sve količine meda (ove godine najmanje 1.000 kg), napuni staklenke, pakira ih i dostavlja kupcima. Priznaje kako je žena iznimno značajan član svakog kućanstva, bez koje se ne bi mogla zamisliti funkcija obitelji. Naglašava da je u pčelarenju nezamjenjiv zajednički, timski rad napominjući kako je lijepo kada i žena obavlja taj posao, poput njegove supruge Nediljke. Tvrdi kako ona sve poslove u toj djelatnosti uspješno radi, čak i bolje od muškarca.

"I moja žena Nediljka se brine i o pčelama kad god zatreba. Oko njih radi brže i preciznije od mene. Obavlja sve poslove u pčelinjaku koji su potrebni, u čemu je također moja desna ruka. A ja sa svojom obitelji u pčelarstvu vidim budućnost, jer se od proizvodnje i prodaje meda može živjeti. Da sam mlađi, svoj bih pčelinjak što prije proširio i unaprijedio te povećao proizvodnju meda. Bavio bih se samo ekološkim pčelarenjem odnosno proizvodnjom eko meda.

Petrova želja je baviti se eko pčelarenjem

To je moja želja, no pčelarstvo i prodaju meda bi trebalo više uklopiti u Program ruralnog razvoja, no proizvodnjom meda i povrća u okviru našeg OPG-a itekako pridonosimo dopuni seoskog turizma.

Petar i Nikola uz higijensku pojilicu

Tim više što su nadohvat mog pčelinjaka i turističke destinacije na Omiškoj i Makarskoj rivijeri te u okolici Splita. Turisti nam u skupinama dolaze tijekom proljeća, ljeta i rane jeseni te kupuju med, povrće. Ovdje ima turista svih kategorija iz više zemalja i oni koji prvi put dođu, redoviti su naši gosti. Ima turista i iz Rusije s kojima se također dobro sporazumijevamo, ali najviše je Engleza, Nijemaca, Austrijanaca, Francuza", doznajemo od Petra Čokolića, kojeg u stopu prate njegov stariji sin Nikola i unuk Ante.

Kako doći do 6 kg meda godišnje po osobi?

Svi kažu da im je poznat podatak kako kućanstva u Hrvatskoj gotovo neznatno konzumiraju med, tek do pola kilograma godišnje. Ali ni oni točno ne znaju kako motivirati ljude da bi med jeli više i njegova potrošnja bila veća, bar do 6 kg godišnje po osobi kako je to, primjerice u Sloveniji, Njemačkoj. Doduše, Čokolići podsjećaju potrošače što sve med znači u ishrani čovjeka, ako bi se mogao uključiti u njegovu redovitu ishranu. Tvrde kako njihova obitelj troši samo med, no gospodin Petar Čokolić ističe kako njime pojačava i slador vina kad god zatreba, umjesto šećera. Voli reći kako je med lijek ako se uzima kontinuirano.

Kupci bi se trebali povezati s pčelarskim udrugama

"Ja ga redovito konzumiram, više od 20 godina, redovito odlazim na analizu krvi i nemam povišen šećer. Ali med nije samo hrana, jer u njemu ima i peludnih zrnaca, za koji stručnjaci u Americi tvrde kako je on jedna od pet najboljih namirnica u ekološkoj ishrani. Inače, domaćeg meda ima u dostatnim količinama, samo bi hotelijeri i restorani trebali više kontaktirati s nama pčelarima kako bi se opskrbili potrošači i turisti.

Nikola Čokolić

Naše tržište neće ostati bez domaćeg kvalitetnog meda, a to što neki kažu kako će zavladati nestašica te namirnice tijekom iduće turističke sezone, razlog je tome da se on bolje proda na tržištu", komentira Petar Čokolić, poručujući trgovcima:

"Neka ne idu za zaradom preko pčelarstva i pčelara, neka ne uvoze med iz inozemstva. Trebali bi se više okrenuti domaćim pčelarima i njihovu medu, prodavati njihov proizvod. Neka češće kontaktiraju s pčelarskim udrugama kako bi se med kupovao od domaćih pčelara. To bi potaknulo i buduće mlađe kolege kad bi znali da mogu sigurno prodati svoj proizvod na domaćem tržištu."

Higijenske pojilice zaustavljaju širenje zaraze

Čokolići su u svom pčelinjaku najprije postavili obične pojilice, odnosno korita s vodim za pčele. Zatim su se odlučili na higijenske pojilice, koje se ističu u kršu kamena, drače, smriča, trave, vriska, kadulje te inog mediteranskog raslinja nadomak rijeke Cetine. Ujedno podsjećaju na činjenicu kako pčele lete na različite strane svijeta prikupljajući i donoseći medu u košnice, ujedno i upozoravajući da neka područja mogu biti i zaražena, najčešće pesticidima. No, Petar Čokolić upozorava:

Otac i sin

"Ako bi bila zaražena samo jedna košnica, ta bi se zaraza brzo proširila na cijeli pčelinjak. Čim se postave higijenske pojilice, poput ovih naših, eventualno zaražena košnica se identificira, te se ukloni. Tako se zaustavi širenje zaraze. Inače, svaki se pčelinjak mora higijenski održavati. Evo, u svom pčelinjaku sam postavio i nukleuse od po pet okvira i uvijek su puni meda, manje košnice, koje su kao dodatak klasičnim košnicama u proizvodnji meda, a one imaju značajno mjesto i kao kontinuitet u pčelarenju. Svaka bi klasična košnica trebala imati po jedan nukleus kao dodatak u proizvodnji meda, a ja sam i to na svoj način dokazao u svom pčelinjaku."

Sva ulaganja se dvostruko vrate

Govori kako još nije dobio financijsku potporu iz EU fondova, osim tek nešto pomoći od Ministarstva poljoprivrede za kupnju materijala za okvire i košnice, pojilice. Naglašava kako su pčele njegova velika ljubav te da mu je oduvijek bilo najvažnije ulagati u pčelarstvo tvrdeći da mu se sve dvostruko vrati što uloži, makar se to ne može ničim kupiti niti nadoknaditi. Dodaje kako svi pčelari u Hrvatskoj ipak ne mogu prodati svoj med uslijed konkurencije onog iz uvoza.

"Inače, moj je med gust, a to je dokaz da u njemu nema vode. Vrcam ga kada su svi okviri u košnicama zatvoreni, u kojima nema ni vlage. Okrenite li staklenku s mojim medom naopačke, med se iz nje ni tada ne može izliti kada bi se otvorio poklopac. Što se tiče kristalizacije to zavisi i o vrsti meda. No, biljna je odlika meda da se kristalizira, a to nije loše. Pogrešna je ocjena nekih ljudi kada kažu kako u takvom medu ima šećera. Mladima bih poručio da vole rodni kraj i svoje okruženje, općenito prirodu, jer im nitko nigdje neće pružiti nešto bolje od toga. Neka se prisjete kako su naši stari obrađivali svoja imanja, a mi to sve zapuštamo, kao da to nije naše. Smatram da se od rada može živjeti i u ovom ruralnom prostoru, kršu dalmatinskog zaobalja", tvrdi Petar Čokolić.

Obitelj Čokolić

Tri generacije pčelara

Govori kako mladi ljudi, ipak, prihvaćaju svoj zavičaj i ostaju u njemu onako kako su ih na to pripremili njihovi stariji. "Evo, moji su sinovi i njihova djeca prihvatili svoju djedovinu gotovo onako kako to mi stariji priželjkujemo te moja obitelj sada ima tri generacije pčelara. Nastavljaju našu staru tradiciju kako se ne bi prekinula i ugasila, zbog čeka sam zadovoljan i sretan", bezbrižan je Petar Čokolić, zaključujući:

"Budućnost našeg domaćeg pčelarstva je sigurna, samo klimatske prilike kada se naglo mijenjaju, negativno utječu na tu osjetljivu djelatnost. U Novim Selima sam ja, jedini pčelar, koji me slijede moj sin Nikola i unuk Ante. Pčelara u ovom kraju ni prije nije bilo toliko, osim trojice koji su imali primitivne košnice. Sada nema stoke kao nekada pa raslinje i trava brzo narastu i oko pčelinjaka. Travu bi trebalo pokositi, a raslinje potkresati, jer se preko suhe trave najlakše zapali šuma i pčelinjaci, pa eto požara i štete nedužnim ljudima i u ovom ruralnom prostoru."


Povezana stočna vrsta

Pčelarstvo

Pčelarstvo

Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Pčelarstvo Obitelj Petra Čokolića

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]