Oprašivanje biljaka i proljetno djelovanje pčela je usko povezano. Oprašivanje biljaka putem pčela je efikasnije, plodovi su ujednačeni, sazrijevanje je ravnomjernije, biljke i plodovi su otporniji. Ovo su samo neki od razloga zbog kojih moramo misliti na pčele.
Trenutne vremenske prilike u nekim krajevima su uspjele otvoriti cvjetove, dok su u drugim na dobrom putu da u predstojećim danima učine isto. Otvaranjem cvijetova nastupa period oprašivanja biljaka - najkritičniji period u godišnjem razvoju biljaka. Na osnovu količine i kvaliteta oprašivanja diferenciraju se osnovne karakteristike plodova u budućnosti. Pri tome najvrijedniji radnici u voćnjacima su pčele.
O značajnosti i ulozi pčela u oprašivanju biljaka postoje mnogobrojne studije. Sve one u istome se slažu - pčele su jedan od najznačajnijih oprašivača iz više aspekata. Procjenjuje se da su pčele zaslužne za oko 80% oprašenih kultura koje se oprašuju putem insekata. Ostalih 20% odnosi se na sve ostale insekte. Njihovu radnu etiku i ažurnost dokazuje i podatak da nijedana vrsta insekata u periodu oprašivanja ne posjeti više cvjetova. Pčele iz jednog društva u stanju su da dnevno posjete oko 60 miliona cvjetova.
Svaki treći zalogaj čovjeka direktno ili indirektno je vezan za pčele!
Zbog morfoloških i anatomskih karakteristika pčelinjeg tijela one su najpogodnije za oprašivanje. Miris, boja i izgled cvijeta njih privlači, a one svojom sposobnošću na najbolji način mogu odgovoriti izazovu prenosa polena.
Procjenjuje se da korist od oprašivanja pčelama u Americi iznosi oko 9 milijardi dolara, u Kanadi oko 443 miliona dolara, dok evropski farmeri prigrabe godišnju korist od oko 4,3 milijarde eura. Ekonomski podaci ne odražavaju stravrnu sliku vrijednosti pčela u oprašivanju. Koristi su mnogo veće počevši od održavanja biodiverziteta, uljepšavanja okoliša, čovjekove ishrane te širenja vrijednosti proizvodnje.
Primjena zaštitnih sredstava tokom cvjetanja i oprašivanja biljaka kosi se sa aktivnostima pčela u voćnjacima. Naime, posljednji dostupni podaci stavljaju pesticide kao najznačajnije kontaminante aktivnosti pčela. Pri tome, najveća pažnja posvećena je onima na bazi neonikotinoida koji pčele dezorjentišu i onemogućavaju im povratak u zajednicu. Preporučljivo je izbjegavanje upotrebe ovih pesticida, ili upotreba svih ostalih u periodu cvatnje. Ukoliko je nužna upotreba pesticida obavljati je u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima kada pčele ne izlaze. Dnevna upotreba pojačava njihovo djelovanje i opasnost od pomora pčela.
Pesticide koristite racionalno, po mogućnosti izbjegavajte upotrebu u toku cvjetanja!
Pri temperaturi od 8-10 stepeni i lijepom, sunčanom vremenu pčele lete na pašu 3-4 km. Povećanjem temperature raste i radijus kretanja pčela. Stoga, je važno prilikom upotrebe pesticida misliti i na okolne pčelinjake. Uspješno oprašivanje biljaka postiže se ukoliko se na 1 ha voćnjaka nalaze najmanje 2-3 košnice jakih pčelinjih društava. Ukoliko se društva pozicioniraju neposredno uz voćnjak pčele efikasnije i brže djeluju.
Za održivo upravljanje i voćnjacima i pčelinjacima ključna je komunikacija između voćara i pčelara. Tako se direktno utiče na povećanje prinosa, održavanje zdravlja pčela i cjelokupan prirodni ciklus.
Tagovi
Autor