Vrijesak - krah za pčelare ili spas za berače?

Dolazak sunčanih dana mogao bi označiti početak sukoba između pčelara i najamnih radnika iz Međimurja na južnim obroncima Velebita. Pčelari ovu godinu ocjenjuju kao jednu od najgorih i jedina im je nada da makar nešto spasi paša na vrijesak.

U isto vrijeme dok čekaju prve sunčane dane za novu seobu košnica iz Like, do njih su došle vijesti kako na zadarsko područje dolaze berači koji će brati vrijesak po nevjerojatnoj cijeni od 10 kuna za kilogram. Zvona na uzbunu su se oglasila, ne samo radi spasa godine, nego i eko sustava, jer su svima još friške uspomene na to što se dogodilo sa smiljem koje se otkupljivalo po dvije kune nižoj cijeni. Što se stvarno dogodilo u hrvatskim košnicama ove godine, kakva su očekivanja i što će pčelari napraviti da spase praktično posljednju pašu, otkrivaju nam zadarski pčelari.

Ovogodišnja proizvodnja meda je svedena na 10 posto od nekih boljih godina. Prinosi slabi, a troškovi veliki. Pčelari su se istrošili u potrazi za pravom pašom – od Kornata, Knina, Petrinje, Virovitice, do Medvednice. Rezultat je za njih bio poražavajući.

Berači vrijeska bi mogli dotući pčelarsku sezonu

"Trošak selidbe mi je ove godine 40.000 kuna. Sve što sam zaradio na prodaji matične mliječi, matica, pčelinjih zajednica sam uložio sam u selidbu, prevalio sam kilometre i na kraju nisam ništa napravio. Kolege pčelari i ja smo pokrili cijelu Hrvatsku i nismo ništa napravili. Ne radi se samo o nama, nego slabu pašu imaju i u Sloveniji, Austriji, Srbiji, Bosni. Još veća tragedija u cijeloj priči jest što su se na našem tržištu pojavili Nijemci i Englezi kao otkupljivači, otkupne cijene su porasle za 25 do 30 posto, ali što nam to vrijedi kad nema meda", kaže poznati zadarski pčelar Krsto Bukvić te nastavlja:

"U godini kakva je ova mi od vrijeska očekujemo spas sezone. Srpanj je pun kiše i to vrijesku garantira uspjeh. Mi čekamo prve sunčane dane i krećemo s pašom na vrijesak koja najduže traje. U takvom trenutku stižu do nas informacije da ovdje u Zadar dolaze berači vrijeska. Mi znamo što to znači za nas pčelare, i to ne samo ovu sezonu nego i za iduće. On će počupati cijelu biljku iz korijena i na kraju od njega ništa."

Pčelari traže pojačani inspekcijski nadzor

Strah kod pčelara se probudio i pitanje je što će donijeti prvi sunčani dani. Za sada su se pčelari umrežili i pomno prate stanje na terenu. Nitko nema namjeru ulaziti u svađe s beračima jer činjenica jest da po pravilima svi imaju pravo na vrijesak. Međutim, pčelari će paziti na to da se sve događa po pravilima. Koji su njihovi potezi, kaže predsjednik Udruge Dalmatinka Zlatko Elveđi.

"Znamo da su izdane dozvole za branje vrijeska. Očekujemo stampedo berača iz Međimurja prema Zadru u berbu vrijeska koji se navodno plaća po cijeni od 10 kuna po kilogramu. Smilje se bralo po cijeni od osam kuna za kilogram i rezultat je da ga više nema. Berači idu za većom zaradom i čupaju sve. Vrijesak je težak za branje i kad ga uhvatiš čupa se cijeli busen skupa s korijenom koji je plitak. Svjesni smo da svi imam pravo biti u prostoru. Mi ćemo tražiti pojačani inspekcijski nadzor. Praksa jest da pojedinac dobije dozvolu za branje vrijeska i onda sa sobom u berbu dovode druge članove obitelj koji nemaju dozvole", kaže Elveđi te nastavlja,

Nepravilan način branja samoniklog bilja uništava staništa

"Mi ne napadamo ljude koji će doći u berbu jer oni nisu krivi. Krivi su oni koji su im izdali dozvolu u krivo vrijeme. Nije samo u pitanju naša paša. Može doći do raznih nepoželjnih posljedica kada nekoga ubode pčela, a to je sigurno da će nekoga ubosti."

Slične informacije dolaze i sa otoka. Pčelari s otoka Krka upozoravaju na nekontrolirano branje smilja za potrebe destilerija kao i na opasnost od nestanka kadulje s otoka.

Hrvoje Šimić, vlasnike destilerije aromatičnog bilja u Galovcu, komentira otkupne cijene vrijeska. "Nelogično mi je da se ovdje netko bavi vrijeskom zbog prevelikih troškova. Litra ulja od vrijeska u Albaniji dođe 150 eura, a troškovi njegove proizvodnje u Hrvatskoj su 250 eura. Stvarno ne znam tko bi se upustio u taj posao", kaže Šimić.