Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Siva pčela
  • 07.03.2021. 16:30
  • Grad Zagreb, Zagreb

Zakon o uzgoju domaćih životinja prošao prvo čitanje, osigurat će i zaštitu pčela

Jedna je od najvažnijih oprašivača medonosnog uzgajanog i samoniklog bilja - zaslužna je za oprašivanje više od 80 posto cvjetnica i više od 70 posto usjeva,  te je neizostavna u proizvodnji hrane.

Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
  • 3.031
  • 227
  • 0

Hrvatski sabor usvojio je u prvom čitanju izmjene i dopune Zakona o uzgoju domaćih životinja, a kojima će se osigurati i zaštita pčela kao nedjeljivog dijela biološke raznolikosti, ali i osigurati očuvanje jedine hrvatske izvorne pasmine na području RH - sive pčele.

Daje visok prinos meda

Osim proizvodnje meda i ostalih pčelinjih proizvoda, jedna je od najvažnijih oprašivača medonosnog uzgajanog i samoniklog bilja - zaslužna je za oprašivanje više od 80 posto cvjetnica i više od 70 posto usjeva te je neizostavna u proizvodnji hrane.

"Kod sive pčele bilježi se visok prinos meda, a rezultati određenih istraživanja upućuju kako se prosječna vrijednost unesenog nektara nakon tri godine selekcijskog rada najčešće udvostručuje“, rekla je predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir.

Ipak, dodaje, med koji se nalazi na našem tržištu nije uvijek proizvod sive pčele već je ponekad i rezultat prijevara o čemu svjedoče i provedene analize i nadzori koji pokazuju baš kao i istraživanje Europske komisije, da je 1/3 meda na tržištu krivotvorena, a kvaliteta ne odgovara deklaracijama.

Kupcima važna zemlja podrijetla

Nadalje, Petir dodatni problem vidi i u nepostojanju suglasja za izmjene Direktive o medu na EU razini, jer kako ističe, kada bi se propisalo uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda, pripomoglo bi se da se prijevarama s medom stane na kraj.  

"Prepoznavanju patvorina meda i stvaranju osnove za jasnije deklariranje i označavanje meda koji su proizveli naši pčelari pripomoglo bi i postojanje Hrvatskog peludnog atlasa, jer bi se prema analizi peluda znalo je li med proizveden kod nas ili u nekoj drugoj državi“, istaknula je.

Prosječna potrošnja meda po stanovniku u Hrvatskoj je dva kilograma, a 8.500 pčelara s 440 tisuća pčelinjih zajednica godišnje proizvede više od osam tisuća tona meda.

Petir od Marića zatražila smanjenje stope PDV-a za domaći med

"Istraživanja pokazuju kako je našim građanima osim okusa i teksture, važna zemlja podrijetla i proizvođač te se zato radije odlučuju za med proizveden u Hrvatskoj“, rekla je predsjednica odbora dodajući kako je važno prepoznati rad 128 pašnih povjerenika koji provode poslove organizacije kretanja pčelinjaka na svom području prikupljajući podatke za ustroj i vođenje evidencije pčelara i pčelinjih zajednica.

Ono što je Republici Hrvatskoj i obveza koja proizlazi iz našeg članstva u Uniji, a koji će ovim izmjenama dobiti legitimitet za poslove koje obavljaju od 2008. godine.


Tagovi

Zakon o uzgoju domaćih životinja Siva pčela Visoki prinosi Krivotvoren med Marijana Petir


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]