Zbog loše ispaše skuplji med?

"Ova je godina zaista loša s prinosom i aktivnostima pčela koje su se u najmedonosnijem razdoblju morale hraniti. Bilo je malo (is)paše, a svemu je lošem priodnijela i ekstremna mikroklima, koja je za prirodu odnosno biljke i životinje postala šokantna”, kaže mr.sc. Jadranka Luketa Marković apiterapeutkinja i predsjednica udruge BINGO (Biomska Inkluzivna Neposredna Gradska Obuka) pčelarenja koja se pčelarstvom bavi više od dva desetljeća. Sve potonje itekako je utjecalo na život pčela, njihovo raspoloženje i aktivnosti.

"U vrijeme najplodonosnije im cvatnje i ispaše bagrema, pčele su se morale hraniti sa slatkim sirupom spravljenim od vode i šećera, koji se radi posebnim postupkom u tzv pogače. Mnoge su pčele i ugibale jer nisu bile prehranjene. Mojih je desetak zajednica dobilo minimum 30 kg šećera od čega po pet svaka od njih. Njihova mi je prehrana važna, jer uzgajam matice u sklopu pčelinjaka Agronomskog fakulteta  Sveučilišta u Zagrebu, kojima za aktivnosti treba obilje, a njega u ovakvoj godini kakva jest, nije bilo”.

U vrijeme ispaše najmedonosnijeg bagrema pčele se moralo prihranjivati

Žali se na spomenuto naša sugovornica ističući kako su se u vrijeme najmedonosnije biljke bagrema i ispaše amorfe, pčele morale hraniti, a to je trebalo biti vrijeme obilatog vrcanja meda. Za pčelare od njega na žalost neće biti ništa a ako je, kaže, spomenutog i bilo na nekoj većoj nadmorskoj visini, dobro je. Ipak, nedostatno je sve to da bi profesionalni pčelari od potonjeg mogli i živjeti. Možda se posreći s livadskim medom, ali nemalo je takvih površina u Hrvatskoj zapušteno, na njima ima ponajviše drača, a ako ga nema i nešto cvate, onda se to ubrzo pokosi.

Pčelari se, napominje naša sugovornica, mogu nadati bršljanu i drugom bilju, ali tek će se vidjeti što vrijeme nosi. Donijelo je ono i bolesti, uvelike varou, nametnika koji im se razmnožava u saću. Varoa prenosi i viruse, a jedan od njih uzročnik je i deformiranih odnosno pčela bez krila. O tome zašto su se pčele u gradovima ove godine nemalo skupljale u rojeve, pčelarica kaže zato što su bile gladne, uslijed čega i napadaju odnosno brane ono što imaju. U gradu, ponajprije Zagrebu, rojevi su se skupljali u šupljinama krovišta, greda pa čak i između dvostrukih prozora a bio ih je zamjetan broj. Na sreću, otkriva, ovo ljeto nije takav slučaj sa stršljenovima kojih je prošle godine bilo puno.

Ta se vrsta kukaca među ostalim hrani i sa pčelama kojih im je dnevno za obrok potrebno tridesetak. Osvrćući se na aktualnu lošu situaciju u pčelarstvu naša sugovornica objašnjava da kada ih se prihranjuje, pčele se zapravo varaju jer im se stvara dojam kao da vani ima hrane. Kada se hrane šećernim sirupom pčele se nemalo iscrpljuju jer "ni šećer više nije što je nekad bio”. To više jer životinje prepoznaju patvorine odnosno svakakve "dodatke” pa tako radije piju kišnicu nego primjerice kloriranu vodu, kaže. 

Za pčelinje zajednice aktualna lipa, ali i kesten

Ohrabruje ju što su njezine pčelinje zajednice ovih dana u košnice počele unositi peluda i meda od lipe, a "nabrat” će se, nada se, ponešto i kestena. "Loše je ovo stanje zbog toga što nismo imali prave zime, pčele su se na voćnoj ispaši recimo to tako najele, a onda je nastupilo hladno vrijeme. Pojele su ono iz voćne ispaše i spremale se na rojenje. A kako nisu izlazile vani zbog vremena kakvo je bilo, rojile su se što zbog manjka hrane tako i zbog nedostatka prostora" kaže pčelarica. Zbog cjelokupnog stanja ne čudi je, ističe, ako se i cijena medu povisi.