Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Privatizacija u poljoprivredi
  • 14.03.2017. 10:30

100.000 ljudi bez posla

Rezultat privatizacije u srpskom agraru je da je svaka treća poništena, a da je 100.000 ljudi bez posla. Proizvodnja je sada na 30% do 40% iz 1989 godine!

Foto: auremar / Big Stock
  • 2.500
  • 123
  • 0

Proces privatizacije u Srbiji sproveden je od 2000. do 2013. godine. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, pre početka procesa u Srbiji je uspešno radio 91 poljoprivredni kombinat i 108 poljoprivrednih dobara, od čega u Vojvodini oko 106 dobara i 36 kombinata, navodi član Akademijskog odbora za selo SANU Branislav Gulan u tekstu na portalu Makroekonomija. Rezultat privatizacije u srpskom agraru je da je svaka treća poništena, a da je 100.000 ljudi bez posla. Proizvodnja je sada na 30% do 40% iz 1989 godine!

Nesaglediva šteta

Zbog privatizacije, oko 120.000 hektara završilo je u rukama nekoliko pojedinaca, a država je tako izgubila desetine miliona evra. Ugašena je i kooperacija desetina hiljada stočara. Stočarstvo učestvuje tek sa 30% u bruto domaćem proizvode poljoprivrede, a trebalo bi najmanje sa 60%. Poljoprivrednici nisu mogli da učestvuju u privatizaciji kombinata u koje su uložili svoj radni vek. Gulan smatra da je poljoprivredi Srbije naneta nesaglediva i trajna šteta.

"Srpski agrar je za protekle dve i po decenije imao prosečnu stopu rasta od 0,4%, a u protekloj deceniji od 0,6%. Učešće poljoprivrede u bruto domaćem proizvodu je oko 11%, sa prehrambenom industrijom to je oko 15% -16%. I takav, agrar u ukupnom izvozu Srbije učestvuje sa 23%, što dovoljno govori od kakvog je značaja ta privredna grana za ukupnu ekonomiju zemlje i sa kakvim nemarom smo joj prišli."

Nezakonita privatizacija preduzeća

Gulan smatra da najveći deo ovih privatizacija nije obavljen legalno. Kako navodi, prema važećoj regulativi promet poljoprivrednim zemljištem u javnoj svojini nije dozvoljen.

"Agencija za privatizaciju prodajući kombinate, zapravo je obavljala promet zemljišta nad kojim su oni imali pravo korišćenja, iako za to nije bila nadležna. To je najveći propust. Agencija opet tvrdi suprotno, da nikada nije prodavala zemljište, već isključivo kapital preduzeća. Tu se i krije kvačka, jer se vrednost zemljišta nije nalazila u knjigovodstvenim bilansima, nije ulazila ni u procenu vrednosti firme, niti u početnu cenu na licitacijama. Sa dokazom o kupovini firme novi vlasnici su se, uglavnom bez problema, u katastru upisivali i kao vlasnici zemljišta", piše Gulan.

Ishitrena privatizacija

Strategija privatizacije usvojena je 2005. godine. Tada je državno vlasništvo nad zemljom ocenjeno kao "recidiv prošlosti", smatra Gulan. Insistiralo se na ishitrenoj privatizaciji, a to je dovelo do poništavanja i vraćanja u državno vlasništo. Gulan objašnjava da je tada spaseno samo zemljište, a da su mehanizacija i druga oprema otuđene.

Preostala je privatizacija Poljoprivredne korporacija "Beograd" (PKB). Gulan tvrdi da postoji razmimoilaženje oko modela - prodajom kapitala i imovine, javno - privatnim partnerstvom ili da država bude većinski vlasnik.

Foto: auremar / Big Stock


Izvori

Makroekonomija


Tagovi

Privatizacija Srbija Branislav Gulan PKB


Autorka

Aleksandra Kekić

Više [+]

Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.