Digitalna poljoprivreda u borbi protiv anomalija usjeva

Danas se poslovni svijet vrti oko novih tehnologija poput Interneta stvari (IoT) koji pruža beskrajne mogućnosti. Poljoprivredna industrija suočena je s izazovima da udovolji potražnji, a da pritom istovremeno ostane transparentna i održiva.

Upravo zato razni dionici ove industrije pokazuju zanimanje za inovacije i modernizaciju proizvodnih procesa. Glavni razlog tome je što je upotreba modernih tehnologija i inovacija imperativ za osiguravanje veće produktivnosti i profitabilnosti na održiv način.

Gubitak prinosa zbog štetnika i bolesti

Istraživanja pokazuju da gubitak prinosa zbog različitih bolesti i štetnika iznosi 20-40 posto. Konačni rezultat ovisi o mnogim čimbenicima, poput klimatskih promjena, vremenskih prilika i neprikladnog upravljanja poljoprivrednim gospodarstvom.

Jedan od primjera kako neprikladno upravljanje gospodarstvom utječe na produktivnost je donošenje odluka na temelju osjećaja, a ne na stvarnim podacima. Mnogi poljoprivrednici još uvijek provode zaštitu bilja "unaprijed" u određenim fazama rasta kako bi spriječili moguću štetu. Ne samo da su ovakvi neosnovani tretmani skupi i opasni za okoliš, već često nisu učinkoviti u određenom razdoblju ili se primjenjuju na većem području polja nego što je potrebno.

Digitalna poljoprivreda kao rješenje

Srećom, digitalna poljoprivreda, koja iz dana u dan privlači sve više entuzijasta, mogla bi pomoći u utvrđivanju raznih anomalija usjeva, čak i onih nevidljivih golim okom.

Nekoliko je načina kako otkriti anomalije pomoću digitalne poljoprivrede:

• Alarmi za bolesti i štetnike: sustav upozorenja pomoću algoritama koji uključuju vremensku prognozu, lokaciju polja, vrstu usjeva i vremenske uvjete koji pokreću pojavu bolesti i štetnika.
• Meteorološke stanice: koriste se za određivanje optimalnog vremena za pojedine aktivnosti na polju na temelju preciznog praćenja vremenskih uvjeta poput temperature, oborina, vlage, brzine vjetra i drugih. Pojedine stanice također mogu sadržavati modele predviđanja bolesti i štetnika.
• Senzori: bežični i jednostavni za instaliranje senzori za tlo koji obavljaju prijenos podataka u bazu i obavještavaju poljoprivrednike o promjenama parametara u tlu tijekom određenog vremenskog razdoblja. Na temelju toga, moguće je predviđanje vremena izlaska insekata iz tla, kao i oslobađanja spora raznih bolesti.
• Satelitske snimke: koriste se za praćenje stanja tla i usjeva kako bi ih se algoritmima prevelo u korisne informacije ili karte označene bojom. Takve karte služe kako bi se dobili podaci o zdravlju usjeva. Uz pomoć satelitskih snimki, moguće je uočiti promjene sadržaja klorofila uslijed ranih napada insekata ili bolesti prije nego biljke pokažu vidljive simptome.
• Tehnologija Varijabilnog Doziranja (VRT): koristi se za primjenu odgovarajućih doza poljoprivrednog repromaterijala. Primjerice, korištenjem Tehnologije Varijabilnog Doziranja (VRT) može se izbjeći prekomjerno špricanje.

Korištenjem ovih alata, poljoprivrednicima je olakšano upravljanje štetnicima i bolestima pa tako mogu ostvariti veće prinose i kvalitetu usjeva, a pritom osigurati profitabilnu i održivu proizvodnju.

Softver tvrtke AGRIVI omogućuje alarme za predikciju bolesti i štetnika koji informiraju poljoprivrednike o mogućoj pojavi na njihovim poljima te praćenje raznih indeksa vegetacije koji pomažu u nadziranju promjena u biomasi te daju podatke o stanju tla i zdravstvenom stanju usjeva.

Zašto bi poljoprivrednici trebali digitalizirati proizvodnju?

Postoji mogućnost povezivanja softvera s meteorološkim postajama i senzorima kako bi svi podatci bili dostupni na jednom mjestu. Tako poljoprivrednici mogu bolje planirati aktivnosti, ovisno o temperaturi, vjetru, kiši i ostalim vremenskim prilikama.

Za više informacija posjetite web stranicu tvrtke Agrivi.