Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Izbori 20202
  • 01.07.2020. 16:30

HDZ: Ojačati OPG-ove učinkovitijom i pravednijom raspodjelom izravnih plaćanja

U razvojnim strategijama obiteljska poljoprivredna gospodarstva i dalje ostaju temelj razvoja hrvatske poljoprivrede, ali ih je potrebno ojačati i jedna od mjera za to bit će učinkovitija i pravednija raspodjela izravnih plaćanja, najavljuju u HDZ-u u intervjuu za Agroklub.

Foto: Milan Sabic/PIXSELL
  • 1.987
  • 257
  • 0

Nekoliko je dana ostalo do, 10. po redu parlamentarnih izbora, u kojima ćemo birati zastupnike u Hrvatski sabor. Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), stranka koja je u Hrvatskoj trenutno na vlasti, na ove izbore, kako u intervjuu za Agroklub kažu, izlazi s velikim planovima za poljoprivredu. Osvrnuli  su se i na proteklo razdoblje - mandat s dvoje ministara poljoprivede, ali i potpore, iseljavanje, vinsku omotnicu. Više saznajte u nastavku. 

I dalje turbulentno razdoblje pandemije pokazalo je važnost domaće proizvodnje hrane. Što ćete učiniti da bi hrvatska poljoprivreda dobila veći značaj i ekonomski obujam?

Svima je bilo jasno i prije krize koliko je važna domaća proizvodnja, no zaista, u izvanrednim okolnostima poremećeni su lanci opskrbe, uvoz i izvoz, a građani su se okrenuli onom sigurnom, domaćem. Ovaj trend i promjene na tržištu velika su prilika za naše poljoprivrednike. Na nama je da stvorimo potrebne preduvjete za povećanje proizvodnje i plasman proizvoda, no uspjeh će se temeljiti na sustavnom radu na rastu produktivnosti, učinkovitom korištenju resursa, digitalizaciji, proaktivnom pristupu klimatskim promjenama i neprilikama te povezivanju primarne proizvodnje s prerađivačkom industrijom. 

Ministarstvo poljoprivrede u suradnji sa Svjetskom bankom i hrvatskim stručnjacima upravo predstavljaju nacrte razvojnih strategija poljoprivrede i akvakulture za period 2020.-2030., koja će stvoriti preduvjete za ostvarenje gore navedenih ciljeva potrebnih za rast i razvoj ovog sektora. Puno je toga u planu i puno je toga učinjeno. Do sada je Program ruralnog razvoja u značajnoj mjeri promijenio hrvatsko selo - očuvano je 15.600 radnih mjesta, stvoreno je preko 7.000 novih, razminirano je više od 6.200 ha poljoprivrednog zemljišta te se gradi 9 sustava navodnjavanja koji će vodom moći opskrbiti 3.600 hektara poljoprivrednih površina. Izgrađene/rekonstruirane su 132 farme i 118 višegodišnjih nasada, kupljeno je 1.555 novih traktora i 1.478 rabljenih te se financira povećanje kapaciteta za 18 mljekara, 30 uljara, 33 projekata ulaganja u preradu mesa, 26 projekata ulaganja u preradu voća i povrća, 7 projekata ulaganja u preradu žitarica, uljarica i ljekovitog bilja te 2 projekta u preradu šećerne repe i jaja. 

Ukupno je podržano 212 projekata za izgradnju (44) i rekonstrukciju (168) nerazvrstanih cesta u naseljima s manje od 5.000 stanovnika, a ulaganjima u izgradnju i opremanje 200 vrtića, 17 vatrogasnih domova, 125 sustava vodovoda i odvodnje, sportske terene, javne prometne površine i ostalu lokalnu infrastrukturu ruralni prostor se pretvara u poželjno mjesto za život i rad. 

Parlamentarni izbori 2020 - što donose hrvatskoj poljoprivredi?

O krajnjim efektima Programa najbolje govori brojka od približno 1.400.000 stanovnika Hrvatske koji imaju koristi od poboljšanih usluga i infrastrukture u ruralnim područjima. Dodatno, u ovim izvanrednim okolnostima izazvanima širenjem epidemije Covid-19, nastojali smo maksimalno pomoći koliko god možemo — iz Programa ruralnog razvoja je do sada za korisnike pogođene pandemijom Covid-19 namijenjeno 260 milijuna kuna, i to kroz fiancijske instrumente, zajmove i kredite za obrtna sredstva (zajmove daje HAMAG-BICRO, a kredite HBOR). 

Ukupna vrijednost mjera pomoći poljoprivrednicima u pandemiji iznosi gotovo 500 milijuna kuna, a zadnja velika i iznimno pozitivna vijest je da je prihvaéena izmjena Uredbe 1305/2013, kojom se omogućava državama članicama uvođenje nove mjere u programe ruralnog razvoja, a koja će biti izravna pomoć poljoprivrednicima i prerađivačima pogođenima pandemijom, u vrijednosti većoj od 362 milijuna kuna.

22 milijarde kuna za poljoprivredu

Koje su mjere Vašeg programa vezane za poljoprivredu?

Program "Sigurna Hrvatska" Hrvatske demokratske zajednice je cjelovit, konkretan i realan. Ulaganjem od 22 milijarde kuna ćemo raditi na povećanju poljoprivredne proizvodnje za 30 posto, izgraditi 20 regionalnih centara za voće i povrće, uz udvostručenje navodnjavanja poljoprivrednih površina, sa svrhom ostvarenja jednog od ključnih ciljeva — samodostatnosti u proizvodnji hrane. Program korespondira sa strateškom vizijom definiranom u nacrtu Strategije poljoprivrede 2020.-2030. koja detaljnije donosi analizu potreba i definira strateške ciljeve, (1) povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene, (2) jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, (3) obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima te (4) poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Radimo i nastavit ćemo raditi na stvaranju potrebnih preduvjeta za rast poljoprivredne proizvodnje koji su dio strateških mjera, a uključuju izgradnju plastenika, reprodukcijskih centara, trajnih nasada, navodnjavanje poljoprivrednih površina. Ipak, i uz sve osigurane preduvjete neće biti dugoročnog uspjeha bez povećanja produktivnosti poljoprivredne proizvodnje. 

U proteklom mandatu imali smo dvoje ministara poljoprivrede, Tomislava Tolušića te još uvijek aktualnu Mariju Vučković. Kako ocjenjujete njihov rad?

Jako smo zadovoljni s radom našeg ministra i ministrice — njihov rad najbolje ilustrira podatak da je na kraju mandata SDP-ovog ministra Tihomira Jakovine potrošnja sredstava iz EU fondova iznosila 3%, krajem mandata bivšeg ministra Tolušića bile su oko 37%, a u svibnju ove godine isplate su na 57%. Ugovoreno je više od 80% ukupno raspoloživih sredstava iz Programa ruralnog razvoja, što ga čini najuspješnijim programom koji se financira iz EU fondova.

Imate li kandidate koji mogu preuzeti kormilo i razviti proizvodnju hrane te unaprijediti ruralni prostor?

U svojim redovima imamo izuzetno sposobne stručnjake koji mogu ostvariti postavljene ciljeve, što smo pokazali i do sada.

Imate li već konkretna imena?

Ovo nije trenutak za iznošenje imena, idemo osvojiti još jedan mandat, pokazati da smo najbolja opcija za Hrvatsku i provesti program Sigurna Hrvatska te nastaviti razvijati hrvatsko selo.

OPG-ovi kao temelj razvoja hrvatske poljoprivrede

Gledajući rezultate domaćeg agrara, postavlja se pitanje treba li mijenjati sustav potpora. Što mislite o današnjem modelu?

Sustav potpora ima svojih mana i može biti kvalitetniji i učinkovitiji. Provedene analize su ustanovile da sustav izravnih plaćanja i smjer ruralnog razvoja treba mijenjati na čemu radimo. Potpore u korelaciji s proizvodnjom nisu dovoljno učinkovite, to smo uzeli u obzir i pri izradi strategija razvoja poljoprivrede i akvakulture i pri programiranju nove financijske perspektive u korištenju EU fondova.

Posebice su glasne pritužbe naših OPGova da veliki dobivaju previše dok malima ostaju tek mrvice, nedovoljne za razvoj.

Program ruralnog razvoja je programiran tako kako je programiran, pred nama je novo razdoblje u kojem smo se potrudili precizno usmjeriti investicije. Također, u razvojnim strategijama obiteljska poljoprivredna gospodarstva i dalje ostaju temelj razvoja hrvatske poljoprivrede, ali ih je potrebno ojačati i jedna od mjera za to bit će učinkovitija i pravednija raspodjela izravnih plaćanja.

Treba li mijenjati smjer Programa ruralnog razvoja?

Napravili smo njegove strateške izmjene, a radimo i na drugim, kako bismo u prijelaznom razdoblju osigurali zadovoljavajući financijski okvir. Svakako ćemo programirati drugačije za novu financijsku perspektivu, kako bi europski novac odgovarao na potrebe hrvatskog sela i mora.

S obzirom na recentnu aferu Vjetroelektrane, sumnje na lažiranje eko poljoprivrede i brojne  profesionalne  lovce na potpore, je li sustav kontrole dodjele sredstava dovoljan? 

Ne treba miješati kruške i jabuke. U slučaju Vjetroelektrana sumnja se na trgovanje utjecajem, mito i zloupotrebu položaja, a informacija o povratu novaca Hrvatske za ekološku proizvodnju Europskoj uniji je potpuno neistinita i maliciozno plasirana. Potpore ne može dobiti nitko tko ne zadovoljava stroge propisane uvjete. Sustav kontrole dodjele sredstava naravno uvijek može biti učinkovitiji, no on je funkcionalan te u njemu djeluje niz internih i eksternih kontrola koje reguliraju procese i paze na nepravilnosti.

Potencijal je u samodostatnim, eko i proizvodima sa zaštićenim oznakama

Što vidite kao najveći izvozni potencijal domaće poljoprivrede? Kako ga realizirati? 

Bilanca vanjsko- trgovinske razmjene i u 2020. godini je negativna, a u prva tri mjeseca deficit je porastao za dodatnih 12,6 %. Hrvatski izvozni potencijal treba tražiti prvenstveno među proizvodima kod kojih je RH samodostatna. Prema zadnjim dostupnim podacima za 2018. godinu RH je samodostatna u proizvodnji žitarica (pšenica, kukuruz, ječam, zob i tritikale), uljarica (soja, suncokret, uljana repica) te voća (trešnje, višnje i mandarine). Osim navedenih, izvozni potencijal leži i u eko proizvodima  i proizvodima sa zaštićenim oznakama geografskog podrijetla i zaštićenim oznakama izvornosti.

Prema gore navedenim podacima vidljivo je da Republika Hrvatska pretežito izvozi proizvode s nikakvim ili niskim stupnjem prerade što rezultira njihovom manjom izvoznom vrijednosti, dok se pretežito uvoze prerađevine više vrijednosti. Također, provedbom aktivnosti unutar Programa ruralnog razvoja 2014. — 2020., nacionalnih mjera namijenjenih poljoprivrednom sektoru te aktivacijom niza mjera namijenjenih ublažavanjem posljedica pandemije bolesti Covid-19 za očekivati je da će se, uslijed povećanja konkurentnosti hrvatske poljoprivrede, otežanog prekograničnog prometa robom, kao i povećanjem svijesti o kupovini ovdašnjih proizvoda, jedan dio uvoza supstituirati domaćom komponentom, ali i stvoriti povoljni uvjeti za povećanje izvoza u narednom razdoblju.

Kako mislite unaprijediti domaće tržište poljoprivrednih proizvoda?

Izvanredne okolnosti izazvane Covid-19 epidemijom dodatno su utvrdile naš smjer — precizno usmjerena sredstva, jaćanje produktivnosti, kratki lanci opskrbe, konsenzus oko višestruke važnosti kupnje i konzumacije domaćih proizvoda te osiguravanje kanala za prodaju i kupnju istih.

Do kada će stranci na našoj obali jesti odreske iz Argentine uz talijansko povrée i voće iz Španjolske?

Mjere potpore hrvatskom poljoprivredno — prerađivačkom sektoru, primarno putem Programa ruralnog razvoja 2014. — 2020., kao i ostalim mjerama Ministarstva poljoprivrede, omogućavaju strukturnu pomoć sektoru u vidu jačanja njihovog položaja u lancu opskrbe hranom, kao i pružanju informacija o novim idejama u pronalaženju odgovora na nove zahtjeve trzišta i krajnjih kupaca. Nove tehnologije omogućavaju brzi protok informacija na relaciji proizvođač - prerađivač - potrošač, a nova logistička rješenja omogućit će dostavu proizvoda na kućni prag u roku koji će garantirati svježinu i kvalitetu proizvoda identičnu onoj koja je bila na vratima gospodarstva.

Takoder, ključnu ulogu ima komunikacija i edukacija te podizanje svijesti potrošača u prepoznavanju domaćih proizvoda te usmjeravanju njihovih navika prema društveno odgovornom ponašanju gdje će domaći proizvod biti prepoznat, a potrošači će zauzvrat dobiti lokalni proizvod veće nutritivne vrijednosti. 

Značajne smo napore uložili na suzbijanje nepoštenih trgovačkih praksi i na poboljšavanje položaja domaćih dobavljača u trgovačkim lancima, stalno ulažemo u njihove proizvodne, logističke i preradbene kapacitete. Također, nastavit ćemo sa još snažnijom promocijom značaja domaće proizvodnje i ukazivanjem potrošačima na važnost odabira domaćih proizvoda te poticanja domaće proizvodnje.

Povećati financijske instrumente za kupnju zemlje 

Mnoga se sela prazne, depopulacija je sve češća pojava. Koje mjere mislite provesti da zadržite mlade na selu?

Ministarstvo poljoprivrede uputilo je prijedlog Europskoj komisiji da se dosadašnjih 10% ulaganja putem financijskih instrumenata za kupnju zemlje poveća na 55%, što bi uspješnim mladim poljoprivrednicima značajno pridonijelo pri kupnji privatnog zemljišta za povećanje proizvodnje. Kroz mjere koje provodimo mladi poljoprivrednici su na listi prioriteta kada je riječ o dodjeli državnog poljoprivrednog zemIjišta, a u prilog tome govore i rezultati, u 2019. godini je došlo do porasta broja mladih poljoprivrednika u odnosu na prethodne.

Izborni program HDZ-a u cijelosti preuzmite u dokumentu ispod teksta

Pred nama je i nova financijska perspektiva te ćemo sredstva usmjeriti strateški, naravno, i prema mladima. Želimo generacijski obnoviti hrvatsko selo pa potičemo mlade poljoprivrednike na preuzimanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava od starijih članova, a kako bi ostali u ruralnom prostoru. Za to postoji potpora unutar Programa ruralnog razvoja, iz tipa operacije 6.1.1. gdje je kroz 3 provedena natječaja potporu dobilo 1.509 mladih poljoprivrednika. Riječ je o ukupno 518 milijuna kuna potpore, a do kraja travnja 2020. isplaćeno je ukupno 386 milijuna kuna. Hrvatski poljoprivredni proizvodači jedan su od prioriteta ove Vlade, osobito privlačenje mladih u poljoprivrednu proizvodnju.

Do kada ćemo u pojedinim dijelovima RH gledati napuštene sablasne objekte zarasle u "šikaru"?

Radimo na rješavanju toga problema te smo predložili puno strože mjere za neodgovorne vlasnike. Kad je riječ o privatnom vlasniku, situacija je delikatna, no naš je stav da neodržavanje površina šteti trudu, angažmanu i ulaganjima onih koji održavaju i koriste svoje površine.

Hoćete li i kako kompenzirati očito buduće smanjenje EU omotnice za poljoprivredu? 

Hrvatska će poljoprivreda u narednom razdoblju prosperirati, zahvaljujući konkretnim i provedivim strategijama koje počivaju na analizama i iskustvu te pametnim i preciznim usmjeravanjem nacionalnih i EU sredstava na terenu.


Dokumenti


Tagovi

Izbori 2020 OPG HDZ Samodostatnost Izravna plaćanja Potpore Potencijal


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Rusija bilježi rekord u proizvodnji suncokretovog ulja - što je s izvozom?

Proizvodnja suncokretovog ulja u Rusiji mogla bi u sezoni 2023./24. porasti na rekordno visoku razinu u odnosu na posljednje godine. Očekuje se 7,55 milijuna tona, što će...

Više [+]