Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Primer iz Slovenije
  • 23.12.2016. 18:00

Kako država može da podrži lokalne proizvođače?

Dodatnu vrednost u primaroj poljoprivrednoj proizvodnji i u mesnoj industriji donosi kvalitet koji mora da je na prvom mestu. Ovo su iskustva iz EU, a da do izuzetnog kvaliteta nije jednostavno doći, potvrđuje slovenački mesni sektor. Pored poštovanja šema kvaliteta EU, potrebno je zadovoljiti i zahtevne nacionalne šeme. U ovoj zemlji već pet godina radi se na uvođenju oznake „Odabrani kvalitet Slovenije“.

  • 931
  • 241
  • 0

Evropska unija ima uspostavljeno zakonodavstvo koje moraju poštovati svi koji žele da trguju prehrambenim proizvodima na domaćem ili na tržištima trećih zemalja. Potrošačima se obezbeđuju bezbedni i kvalitetni proizvodi jer postoje stroga pravila u pogledu označavanja proizvoda, tržišni standardi i stalno poboljšavanje bezbednosti proizvoda kroz ceo prehrambeni lanac.

Izuzetno je prisutan i integrisan lanac u kojem su svi aspekti proizvodnje od njive do trpeze "pod jednim krovom". Neki evropski proizvodi potrošačima pružaju i više od ovoga - kvalitet koji je viši od minimalnih zahteva utvrđenih zakonom. Na njima se nalaze posebne oznake evropskih ili nacionalnih šema kvaliteta.

Nacionalne oznake kvaliteta povećavaju zaposlenost u regiji

Slovenci kažu da im masovna proizvodnja ne donosi konkurentnost, ali kvalitet i proizvodi koji imaju veću dodatnu vrednost svakako donose. Zbog toga je nastala nacionalna šema kvaliteta pod nazivom "Odabrani kvalitet Slovenije" koja za sada obuhvata mesni i mlečni sektor, a uskoro se očekuje i njeno proširenje na druge proizvodne grane. Proizvodi od mleka, goveđeg i pilećeg mesa sa ovom oznakom od sledeće godine naći će se u trgovinama.

Bogato iskustvo Slovenije u označavanju kvaliteta

Ali, do trgovine put je dug. Da bi se došlo do ovih šema kvaliteta potrebno je da grupe proizvođača pokažu interesovanje. Može biti i više grupa proizvođača i međunarodna zaštita proizvoda, poput istarskog pršuta koji su zajedno zaštitili Slovenija i Hrvatska. Zatim se podnosi zahtev. Mora se uraditi specifikacija proizvoda u kojoj piše šta će proizvođači poštovati (ime proizvoda, odakle je poreklo, oznaku, detaljni opis proizvoda - kako izgleda, forma, veličina, težina, sirovine koje ulaze u sastav i tako dalje).

Potrebno je definisati geografsko područje, opisati metode dobijanja proizvoda, dokazati da proizvod potiče s određenog područja. Mora se priložiti i veza između kvaliteta i teritorije s koje proizvod potiče, naziv nadzornog sertifikacijskog tela da bi se proverilo da li ono može da kontroliše sve što je upisano u sertifikat, objasnio je Lucijan Cenčić iz slovenačkog ministarstva poljoprivrede.

"Procedura podrazumeva da grupa proizvođača, ulagač, daju nalog Ministarstvu. Ono objavi u Službenom listu da je dobilo predlog za registraciju određenog proizvoda i svi koji imaju legitimni interes imaju mesec dana da daju primedbe. Kada je postupak zaključen stručna komisija pregleda specifikaciju. Mi u Ministarstvu kao birokrati gledamo samo da li su zastupljeni svi elementi, ne bavimo se suštinom. To radi stručna komisija. Ako je mišljenje pozitivno ministar daje privremenu dozvolu za rad i specifikacija sa jedinstvenim dokumentom šalje se Evropskoj komisiji koja sve isto proučava. Ako je sve u redu objavi se u službenom dokumentu EU i sve evropske države mogu da daju prigovor na ovo. Ako ga nema, posle šest meseci objavljuje se da je proizvod registrovan, a ako ima prigovora pozovu se države koje su ga dale da se dogovore. Ako se ne dogovore, završnu reč ima Evropska komisija glasanjem na odboru", kaže Cenčić.

Proizvodi sa oznakom "Srpski kvalitet" u našim trgovinama mogli bi da se nađu početkom naredne godine. Oznaka će garantovati da su proizvedeni od domaćih sirovina i da su višeg kvaliteta. Poreklo proizvoda dokazivaće sam proizvođač, a Ministarstvo poljoprivrede odobravaće oznaku "Srpski kvalitet".

Jednom zaštićen proizvod, više ne može biti komercijalan

Kada se jednom jedan proizvod zaštiti više ne može da se upotrebljava u komercijalne svrhe, ne može biti nikakvih zloupotreba, imitacije stila, ne sme se dati lažna informacija. Ovi proizvodi imaju dvostruku kontrolu: kontrolu skladnosti sa standardom koju sprovodi sertifikacijski organ koji mora da bude akreditovan. Jednom godišnje proveravaju se proizvođači. Postoji i oficijalna kontrola koju radi Uprava za veterinu i ispravnost hrane. Ipak, proizvodnja koja donosi dodatni kvalitet proizvodu ima niz prednosti.

"Reč je o naglašavanju kvaliteta proizvoda, njihova cena je viša, kao i konkurentnost i promocija na tržištu. Prednost za proizvođača je standardizacija recepta, više proizvođača radi po jednom receptu, istoj tehnologiji, proizvod mora da bude jednak, prodaje se pod jednim imenom. Zbog toga je konkurentniji. Potrošači dobijaju kontrolisan proizvod standardnog kvaliteta bolji od konvencionalnog, podiže se standard područjima u kojima se takav proizvod pravi i povećava se zaposlenost u regiji. Takođe je važna priča o tradiciji i tradicinalnoj proizvodnji", reči su našeg sagovornika.

Za domaćine je bilo puno pitanja

Troškovi sertifikovanja niski, šema složena

Troškovi sertifikovanja nisu visoki, ali je bitno ispoštovati ono što piše u sertifikatu. Značajno je šta će biti urađeno pre sertifikovanja, navela je Ana Ahčin iz Udruženja mesne industrije Slovenije - GIZ.

"Mi smo organizovali sektorski odbor za meso u kojem je učestvovalo 18 članova iz primarne i sekundarne proizvodnje. Zajednički smo pripremili pravila: kako treba hraniti stoku, koja je najduža razdaljina koju kamioni od gazdinstva do klanice mogu preći (najviše 200 kilometara), nikako se ne sme koristiti stočna hrana koja je na negativnoj listi, farmeri trebaju voditi doslednu sledljivost. Kada smo se u svemu usaglasili i potvrdili specifikaciju, predali smo je u Ministarstvo poljoprivrede koje ju je potvrdilo. Tek tada se može stupiti u šemu. Dogovorili smo se da će se klanice sertifikovati grupno. To znači GIZ meso je nosilac tog sertifikata. Za industriju to je 200 do 300 evra godišnje", objašnjava Ahčin.

Ona je napomenula da se stočari sertifikuju preko zemljoradničkih zadruga. Troškovi za jedno gazdinstvo na godišnjem novou su 20 do 30 evra. Ali, prvih pet godina taj novac mogu dobiti natrag. Ali postupaka se moraju doslovno držati. Oni imaju dve kontrole koje najpre kontroliše nosilac sertifikata - GIZ. I to svakoga od njih svake godine - sve papire, sledljivost, označavanje, šifriranje. Kad govedo dođe do klanice ono mora imati svu dokumentaciju da je bilo odgajano za Odabrani kvalitet Slovenije. Odmah kada dođe do vrata, klanica treba da označi to govedo da je "izabrani kvalitet" i sve do trgovine mora imati tu oznaku.

Za promociju cena je 2,4 evra za jednu životinju koja je starija od jedne godine i 70 evro centi za mlađu od jedne godine. Klanica taj novac treba da usmeri na poseban račun na ime nacionalnog budžeta. Ako farma nije stupila u ovu šemu, ipak plaća istu sumu. Trošak za sertifikovanje, to jest za sve kontrole za proizvođače mleka je od 20 do 50 evra godišnje.

Pre svega - edukacija potrošača

Nije bilo lako slovenačke seljake ubediti da ova šema ima dugoročne učinke. Zbog toga je država finansirala prvo edukaciju potrošača. "Odabrani kvalitet Slovenija" je nova nacionalna šema kvaliteta napravljena posebno za potrebe Nacionalnog zakona za promociju poljoprivrednih proizvoda i hrane koji je stupio na snagu 2011. godine. To je platforma za informisanje potrošača o tome šta su šeme kvaliteta i šta je bitno da potrošač zna kada odlučuje koji proizvod će kupiti. Duže od pet godina bilo je potrebno da se sve pripremi kako bi prvi proizvodi sa oznakom "Odabrani kvalitet Slovenije" stigli na police trgovina.

"Puno se radi na informisanju potrošača i kod svake kampanje se sprovode i istraživanja na temu reakcije potrošača kada kupuju hranu. Više od 50 odsto njih kontroliše poreklo sirovine i gleda etikete na proizvodima da bi dobili sve informacije koje ih zanimaju. Za naše poljoprivrednike i za prerađivačku industriju je bitno da su svi potrošači spremni da plate više za proizvode koji su u šemama kvaliteta ili da je na etiketama jasno označeno odakle je proizvod, kako je proizveden i da ima bitne informacije. Zadnja istraživanja su nam pokazala da je potrošač spreman da plati pet do 10 odsto više za ove proizvode. Kada je Ministarstvo počelo sa ovim kampanjama trgovci nisu bili toliko spremni da ove proizvode postavljaju na posebnim policama i da ih posebno označe. Nakon pet godina možemo da kažemo da svi trgovinski lanci imaju poseban prostor za proizvode koji su iz šeme, pogotovo onih koji su proizvedeni i prerađeni u Sloveniji“, objašnjava Janja Kokalj Prošek iz Ministarstva poljoprivrede Slovenije.

Edukacija je namenjena različitim ciljnim grupama, od predškolaca, preko školske dece i omladine, do njihovih roditelja.

Sve što se radi uz promociju poput definisanja šeme, sertifikovanja, upotrebljavanja novog znaka i nakon toga pripreme programa promocije mora biti notrifikovano od strane Evropske komisije. Ona daje garanciju građanima da se ne krše pravila konkurentnosti. Jako je važno reći da je za ove promocije polovinu novca dala država Slovenija, a ostatak, sektor koji je odlučio da ide u promociju. Ako govorimo o sektoru mesa i mleka, čija promocija je u toku, svi proizvođači moraju participirati finansijski za ovu kampanju.


Foto prilog


Tagovi

Slovenija Država GIZ Mesna industrija Proizvodnja mleka Proizvođači Potrošači Integrisan lanac proizvodnje Šeme kvaliteta EU Nacionalne šeme kvaliteta Odabrani kvalitet Slovenije Lucijan Cenčić Ana Ahčin Edukacija potrošača Janja Kokalj Proš


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.