Trovanje je jedan od najvažnijih uzroka smrtnosti i smanjenja populacije brojnih ugroženih i zaštićenih vrsta, a cilj projekta je podizanje svesti i jačanje nacionalnih kapaciteta za borbu protiv ovog problema u zemljama Balkana.
Iako je trovanje divljih životinja na Balkanu ilegalno, ta je štetna praksa i dalje raširena i predstavlja stvarnu pretnju divljim vrstama, posebno supovima, okolini i javnom zdravlju. Zahvaljujući konzervatorskim aktivnostima postignut je napredak, a pokretanje ambicioznog projekta donosi novu nadu u daljoj borbi protiv ovog problema, stoji u saopštenju udruženja Biom.
Kroz projekt 'BalkanDetox LIFE' devet će organizacija sarađivati sa različitim nacionalnim i međunarodnim deonicima - od državnih institucija do lovaca i stočara, kako bi umanjili ovu pretnju i postigli konkretne rezultate širom sedam balkanskih zemalja.
Ovaj projekt je izgrađen na čvrstim osnovama koje je izradila Međunarodna nevladina organizacija posvećena očuvanju evropskih supova (VCF), posebno u osiguranju angažmana relevantnih državnih institucija za borbu protiv trovanja divljih životinja.
"Projekt će omogućiti nastavak ove inicijative za poboljšanje upravljanja slučajevima trovanja i postizanje značajnog smanjenja smrtnosti supova i drugih pogođenih vrsta uzrokovanih ovom ilegalnom praksom u regiji", kaže Uroš Pantović, njegov koordinator.
Najčešći način usmrćivanja na Balkanu je namerno postavljanje otrovnih mamaca za ubijanje divljih grabljivica ili drugih divljih i domaćih životinja koje mogu naneti štetu stoci ili lovnoj divljači. Tako pored ciljanih, stradaju i druge ranjive vrste jer je to neselektivno sredstvo za ubijanje životinja.
Lešinari kao glavni čistači u prirodi, često postaju žrtve, bilo izravnim konzumiranjem mamca ili hranjenjem ostacima uginulih otrovanih životinja. Česti i uzastopni slučajevi trovanja na Balkanu rezultirali su s 465 potvrđenih smrtnih stradanja lešinara u poslednjih 20 godina, a studija VCF-a procenjuje da najmanje 115 supova godišnje umire od trovanja na Balkanu, jer je samo oko 20 odsto takvih slučajeva otkriveno i dokumentirano, ističe udruženje.
Otrovane zaštićene vrste - potrebna hitna istraga, apeluje resorno ministarstvo
"Ovaj alarmantni problem prouzrokovao je istrebljivanje, pa čak i izumiranje nekih vrsta supova u balkanskim zemljama, gde su populacije još uvek vrlo male i fragmentisane. Hitno je potrebno rešiti taj problem ako želimo da ih vratimo na pređašnji nivo i rasprostranjenost", naglašava Hose Tavares, direktor VCF-a.
Dodaje da lešinari, takođe poznati poznati kao prirodna grupa čistača, uklanjaju trule lešine iz divljine, pomažući održavanju ekosistema zdravim, jer deluju kao sanitarna služba i besplatno pružaju važne ekološke usluge koje donose korist prirodi, divljini i društvu u celini.
Projektni tim podići će svest o ozbiljnosti trovanja divljih životinja, kao i savetovanju o bezbednim alternativama rešavanja temeljnog problema, poput preventivnih mera koje ne štete divljači ili okolini. Dalje, ojača će operativne kapacitete i koordinirati akcije kako bi se povećalo otkrivanje i poboljšalo upravljanje slučajevima trovanja, olakšaće trenutni i efikasni odgovor na takve incidente, kao i jačanje sprovođenje njihovog odvraćanja. Konačni cilj je smanjiti razmere i opseg trovanja divljih životinja na Balkanu, a time i pomoći zaštiti prirode i ljudi.
"Ilegalno trovanje ekološki je kriminal i kao takvo potrebno nam je odgovarajuće učestvovanje vlasti da registruju, istraže i kazne ove aktivnosti. Ovaj projekt će zajedno sa vladinim institucijama postići upravo to", zaključuje Jovan Andevski, voditelj programa zaštite okoliša VCF-a.
Inače, reč je o petogodišnjem projektu sa proračunom od 1,8 miliona evra, koji finansira EU LIFE Program, te sufinansira VCF, MAVA Foundation i Euronatur, kao i Whitley Fund for Nature i Fond za zaštitu okoline i energetsku efikasnost za specifične akcije, a sprovodi će se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Severnoj Makedoniji i Srbiji.
U poslednje dve decenije otrovano više od 2.000 divljih ptica
“Udruženje Biom već godinama radi na ovoj problematici. Ovaj projekt je ujedno nastavak projekta Balkan Anti-Poisoning Project, regionalnog projekta protiv trovanja na kom smo takođe sarađivali sa VCF-om. Dosadašnja dobra saradnja nas je podstakla na dalje partnerstvo. Veselimo se ovom projektu jer verujemo da bi se edukacijom i osvešćivanjem javnosti o ovoj osetljivoj temi mogao postići pozitivan učinak na terenu”, ističe Nera Fabijanić, koordinator projekta iz Udruženja Biom.
Tagovi
Autorka