Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zaparložene njive
  • 01.12.2016. 13:30

Male posede u Melencima niko ne obrađuje

Izreka kaže da je svakome svoja muka najveće. To misle i poljoprivrednici iz Melenaca čije njive, voćnjaci i vinogradi se graniče sa parcelama koje niko ne obrađuje i koje su u parlogu. A zbog čega su uopšte u ataru ovog srednjobanatskog sela njive u parlogu, pokušali smo da saznamo u razgovoru sa meštanima.

  • 3.023
  • 429
  • 0

Nerešeni imovinsko - pravni odnosi između više naslednika koji ne mogu da postognu dogovor, najčešći je razlog zbog kojeg njive ostaju neobrađene, u parlogu. Nije redak slučaj ni da ljudi uopšte ne znaju da su naslednili neku zemlju.

Sve u svemu, procenjeno je da u Srbiji ima više od 400.000 hektara zaparloženog obradivog zemljišta. Postoje predlozi da se vlasnicima ovakvih njiva poveća porez ili da se pronađe neki drugi model kojim bi se promorali da njive privedu nameni.

Zašto u melenačkom ataru ima neobrađenih njiva?

Melenčani navode različite razloge zbog kojih se neke njive u njihovom ataru ne obrađuju, a kao najčešće razgloge navode neisplativost obrade tih njiva kao i nemar.

Ivan Topalov

"Ima parcela na kojima je zemljište lošeg kvaliteta, pa ljudi baš nemaju računa da je rade. Još ako vlasnik nema mehanizaciju već mora da je uzima u najam, jeftinije mu je da ostavi parcelu neobrađenu, jer je pod tavkim uslovima trošak obrade veliki. Ovako plati porez 1.000 dinara i mirna Bačka, nikom ništa i niko nikog ne dira. A ima i ljudi koje zemljište jednostavno ne interesuje", kaže Ivan Topalov iz Melenaca i dodaje: "Problem je nastao kada je osamdesetih godina oduzeta zemlja vraćena vlasnicima. Deo onih koji nikada nisu radii zemlju, prodavali su je u bescenje. Ima i onih kojima se nije svidelo to što su dobili. Zemlju nisu prodavali, ali je nisu ni radili. Tako da je ostalo dosta neobrađenih parcela i one su se zatravile".

Dušan Adamov tvrdi da neki ljudi čak i ne znaju da u njihovom selu imaju zemlju.

"Veće parcele koje se ne rade i stoje zapuštene često imaju više naslednika. Oni su na to možda i zaboravili. Ima slučajeva da ima 10 do 20 naslednika koji međusobno ne mogu da se nađu. Čak se i ne zna gde su neki naslednici, te ne mogu da se sastanu i dogovore da to zemljište prodaju. A kad je već situacija takva, onda poljoprivrednici iz sela rade tu zemlju dok se neko od naslednika ne pojavi", kaže Adamov.

On dodaje da se u tom slučaju obrađuje parcela ako je na zapuštenoj njivi trava. Ako ima oraha, trešanja, višanja ili drugog voća, to se ne sme raditi bez dozvole vlasnika.

Parlog nanosi štetu komšinjskim njivama

Ako je komšijska njiva u parlogu i tu se niko ne pojavljuje, vlasnici zemljišta koje je uredno svake godine obrađeno, ako mehanizacijom mogu da uđu u zapuštene njive, obrade i njih.

"Većina vlasnika neobrađene zemlje se ne buni kada komšija uradi i njihovu njivu. Bolje mu je tako, nego da stoji zapuštena. Ljidima koji imaju jaču i savremeniju mehanizaciju nije problem da srede zaparloženu zemlju koja se graniči sa njihovim parcelama. To mogu lako da urade. Oni i kad odbiju troškove ulaganja za obradu smatraju da je dobro i kada im ostane 50 evra po jutru", objašnjava Ivan Topalov.

On kaže da na takvom, neobrađenom zemljištu ima i trska, puno je sirka. Ivan kada tretira svoju njivu zaštitnim sredstvima oprska i komšijsku. To košta, ali mora da spreči širenje korova na njegovu parcelu. Tako radi većina poljoprivrednika.

Nekadašnji vinograd,sada ruglo

Osim što zaparloženo zemljište ružno izgleda, tamo gde ima i drvenastih biljaka, osim korova koji se širi na susedne parcele, problem predstavljaju i ptice koje se tu gnezde. One najviše štete prave voćarima i vinogradarima.

"U vreme zrenja grožđa moramo po čitav dan da sedimo u vinogradu, jer se onda ptice skupljaju u velikom broju. Posebno čvorci i svrake. Ista situacija je i u proleće, kada trešnje treba da se beru. Naslednici ne žele da obrađuju nasleđene voćnjake i vinograde, a to je neljudski. Čovek to može samo da osudi i ništa više. Vlasnici zaparložene parcele koja se nalazi do moje, bili su, videli i rekli da će doći to da urede. Ali, samo su posekli neka stabla za ogrev, ostali su samo panjevi, a šiblje raste na sve strane", kaže Dragomir Nadlački, vinogradar iz Melenaca.

Problem je i u usitnjenosti parcela, kaže Nadlački.

Dragomir Nadlački

"Vlasnici koji su imali više od jednog deteta cepkali su velike parcele da bi svako imao jednak deo vinograda. E sad, nekima je teško da održavaju vinograd, a neće ni da ga prodaju. Uglavnom kažu da su se zarekli da će to u nasledstvo da ostave svojim unucima. A unuci ni ne svraćaju u vinograd, a kamoli da rade poljoprivredu".

Lošu zemlju i male parcele niko ne kupuje

I dok jedni neće da rade zemlju, a neće ni da je prodaju, drugi neće da kupe ono što je na prodaju.

"Zaparložene njive uglavnom su lošijeg kvaliteta, pete, šeste i sedme klase. One imaju mnogo slatine i podvodne su, a to niko neće da kupi. I džabe da se daju, nikom ne trebaju, jer takva zemlja ne donosi zaradu. Prvo, treba mnogo ulagati. Drugo, potrebno je mnogo napornog rada da bi se takva zemlja obradila. To je veoma zahtevno i za uzorati i pripremiti. O zaradi teško može da se priča, pitanje je da li bi se izvuklo i ono uloženo. Pa zašto bi neko to sve radio?", razmišlja Ivan Topalov.

Ima čak i primera koji bi se mogli uvrstitu u rubriku "Verovali ili ne". Naime, do nekih parcela može se samo pešice, a mehanizacijom samo preko tuđeg poseda. Uglavnom su to usitnjene parcele.

"Prodali bi neki ljudi takve parcele, ali nemaju kome. Često do parcele koju bi hteli da rade ne mogu da stignu mehanizacijom. Te njive bi mogle da rade samo prve komšije koje obrađu i svoju zemlju. Tako mogu da prošire svoj posed. To su nekad, da tako kažem, bile kućne bašte. Do njih se dolazilo peške, a one su se obrađivale prekopavanjem ašovom i kopanjem motikom. Da bi tamo stigao, ideš preko tuđeg. A to je već problem", kaže Adamov.

Ne zna se gde su vlasnici

Papiri skuplji od parcele

Naši sagovornici kažu da je nepojmljivo da su troškovi kupoprodaje veći od cene male zaparložene parcele. Ljudi koji žive u inostranstvu moraju da potpišu da žele da prodaju zemljište, a to košta. Kažu da samo notaru treba platiti 7.000 dinara. Za prevod u katastru potrebno je oko 100 evra, a parcela košta oko 50 evra.

"Uzeli bi neki ljudi to da rade, ali je procedura preknjižavanja u katastru komplikovana. To sve ide jako sporo i više košta sprovođenje u katastru nego što košta ta mala parcela. Upis malih površina u katastar da bi se ukrupnio posed je skup. A još i svako ceni svoje parče zemlje i tu onda dolazi do problema, pa parcele ne mogu da budu otkupljene", priča Dragomir Nadlački.

Živa Đurić

Da bi se rešio problem zaparloženog zemljišta potrebna je i pomoć države, smatra Živa Đurić.

"Ovakvi problemi moraju da se reše na nivou države ukoliko želimo da napredujemo u voćarstvu i vinogradarstvu. Ne možemo mi to sami. Da bi se to rešilo, uknjižba mora da bude mnogo jeftinija. Ako treba, neka bude i besplatna samo da se posedi ukrupne i da se njive u parlogu privedu nameni. Ljude treba stimulisati", mišljnja je Đurić.

Inače, katastarsko jutro u ataru Melenaca košta između 5.000 i 6.000 evra. U delu u kojem se nalaze vinogradi i voćnjaci cena je nešto niža, od 3.000 do 4.000 evra. Male parcele mogu da se kupe i za nekoliko stotina evra i one su idealne za proizvodnju voća i grožđa. Najveći problem je privesti ih nameni jer za to iziskuje značajna novčana ulaganja kao i dosta vremena. Dobro bi došao podsticaj države, jer je korist obostrana.


Foto prilog


Tagovi

Zaparložene njive Male parcele Melenci Neobrađene njeve Štete Parlog Korovi Price Preknjižavanje u katastru


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]