Nestašica gnojiva: EK iznjela plan za jačanje poljoprivredno-prehrambenog sektora

Europska komisija ovaj je tjedan predstavila Komunikaciju o osiguravanju dostupnosti i cjenovne pristupačnosti gnojiva, u kojoj se navodi niz mjera osmišljenih kako bi se osigurala dostupnost i pristupačnost ključnih inputa usred poremećaja uzrokovanih ratom u Ukrajini.

Kako znamo, ruska invazija na Ukrajinu izazvala je šok u poljoprivredno-prehrambenom sektoru EU-a i vrtoglavi skok cijena ove robe. 

Iako se još uvijek ne nude zakonodavni prijedlozi, piše Euractiv, postavljen je opsežan plan za kratkoročne i dugoročne mjere u jačanju ove industrije u EU-u, dok se istovremeno ispituju načini da EU poljoprivrednici budu manje ovisni o gnojivima.

Prebaciti se na alternative 

"Što smo učinkovitiji i što se brže prebacimo na alternative za mineralna gnojiva, to ćemo manje ovisiti o fosilnim gorivima, time će naš prehrambeni sustav biti otporniji", rekao je potpredsjednik EK Frans Timmermans.

Povjerenik EU-a za poljoprivredu Janusz Wojciechowski naglasio je važnost ove komunikacije za poljoprivrednike, koji su teško pogođeni ogromnim troškovima. 

"Ne možemo stajati besposleni u ovoj situaciji", naglasio je, dodajući da je održiva proizvodnja ključni preduvjet za stratešku autonomiju i kontinuirani doprinos globalnoj sigurnosti hrane.

Što je novo?

Konkretno, najavljuje se pokretanje dviju novih inicijativa; nova promatračka skupina tržišta čime bi se poboljšala transparentnost te rad na otpornosti poljoprivrede za što je zaduženo Europsko vijeće za inovacije. 

Ovo bi tijelo trebalo osigurati 65 milijuna eura za potporu novoosnovanim AgTech tvrtkama za brzi razvoj dubokih tehnoloških (deep-tech) inovacija, kao što su startupovi, za održavanje i poboljšanje prinosa s ekološki prihvatljivim tehnologijama, posebice u području gnojidbe.

Obje bi inicijative trebale biti pokrenute 2023.

Financijska potpora 

Osim što potiče države članice da daju prednost proizvođačima gnojiva u slučaju racionalizacije plina, postavljen je niz opcija za financijsku potporu pogođenim stranama. To uključuje sredstva generirana pomoću mjera kao što su nepredviđeni prihodi i solidarnost. 

Komunikacija se također uvelike oslanja na državne potpore kako bi se ponudila posebna sredstava poljoprivrednicima i proizvođačima gnojiva. 

"Ne postoji druga opcija nego odobriti državnu potporu u ovoj vrlo teškoj situaciji", komentirao je Wojciechowski.

Ističe se i da će poljoprivrednici imati koristi od nedavne odluke Komisije da poveća gornju granicu za maksimalnu pomoć u okviru privremenog kriznog okvira na rekordnih 250.000 eura.

U međuvremenu, proizvođači gnojiva će imati koristi od većeg intenziteta potpora i njihovih iznosa, do 150 milijuna eura, pod uvjetom da ispunjavaju kriterije prihvatljivosti. Naime, za tvrtke koje primaju veće iznose, u priopćenju se navodi da će oni biti povezani s obvezama da se postavi put prema smanjenju ugljičnog otiska potrošnje energije i provedbi mjera energetske učinkovitosti.

Jamstvo i za proizvođače i za poljoprivrednike

Javna tijela također će moći kupovati gnojiva i nuditi ih poljoprivrednicima po nižim cijenama. "Proizvođači će imati jamstvo da će ga moći prodati, a poljoprivrednici da će dobiti po nižoj cijeni", rekao je Wojciechowski dodavši da bi to moglo biti vrlo učinkovito.

Dugoročno gledano, komunikacija stavlja naglasak na ulogu programa subvencija za poljoprivredu u sklopu ZPP-a. 

Preko nacionalnih strateških planova ZPP-a, od država članica se očekuje da uvedu izmjene i dopune kako bi pomogli poljoprivrednicima da koriste gnojiva na učinkovitiji i održiviji način, uključujući olakšavanje pristupa organskim gnojivima i hranjivim tvarima iz tokova recikliranog otpada.

Globalni izazov 

Utvrđuju se i obveze suradnje s odabranim partnerskim zemljama EU-a, uključujući pružanje podrške za promicanje alternativa mineralnim gnojivima na temelju održivog upravljanja plodnošću tla.

To uključuje obvezu pridruživanja Global Fertilizers Challengeu. Pokrenut na Forumu velikih gospodarstava u lipnju 2022., ovaj izazov ima za cilj ublažiti nestašicu opskrbe kroz bolje upravljanje hranjivim tvarima, povećanu učinkovitost upotrebe, alternativne poljoprivredne prakse i alternative mineralnim gnojivima.

Komisija će također pokrenuti rasprave o poboljšanjima transparentnosti, uključujući izbjegavanje izvoznih ograničenja trgovine ovom robom u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).