Semberski poljoprivrednici nalaze se u teškoj situaciji zbog niskih otkupnih cijena i velikih troškova repromaterijala. Velike nade polažu u Vijeće ministara BiH.
Semberski poljoprivrednici ne samo da su smanjili površine pod pšenicom, o čemu smo na Agroklubu već pisali, nego i kukuruza, a sve zbog niskih otkupnih cijena i velikih troškova repromaterijala.
U Semberiji 20% manje površina pod pšenicom - pojedini ju siju samo zbog plodoreda?
"Trenutno stanje ne sluti na dobro, podsticaji su nam smanjeni sa 250 na 200 KM, najvaljeno je još jedno smanjenje otkupne cijene pšenice i kukuruza, a uz to nam i sva mlađa radna snaga odlazi u inozemstvo", kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije i član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.
Osim ratara, ova godina nije bila dobra ni za voćare i povrtlare, piše klix.ba. Bakajlić ističe kako je, kada je riječ o voćarima, najteža situacija bila kod šljivara koji su ove godine na nuli. "Sortu šljive u početku su skinula dva rana mraza, ali ono što je ostalo u manjim količinama išlo je za izvoz u Rusiju. Povrtlari su pretrpjeli velike štete, posebno oni koji su vršili uzgoj na otvorenom, zbog vremenskih nepogoda, a muke nisu zaobišle ni one koji rade u plastenicima", rezimira Bakajlić.
Velikih problema imali su i stočari, a zbog zastoja izvoza tovnih grla. Interventni otkup kojega realizira Vlada RS olakšala je donekle ovu situaciju. Baklajić kaže kako je u Semberiji do sada natovareno blizu dvije hiljade tovnih grla, od njih 10.000, a oni bikovi koji su lakši od tone, prema cijeni od 3,90 KM po kg pojeli su sami sebe, odnosno od njih nema nikakve zarade.
Upravo zbog svega ovoga Bakajlić prognozira kako će u idućoj godini uzgoj bikova biti znantno smanjen, ali i proizvodnja voća i povrća.
"Ljudi odustaju od uzgoja bikova, a prema procjenama našeg udruženja, iduća godina će biti doslovno prekretnica, ili će poljoprivrede iz ove regije nestati ili će se poduzeti ozbiljnije mjere. Mi ne možemo kupovati naftu i repromaterijal po najvišim cijenama u regionu, a da proizvodimo pšenicu, kukuruz, meso i mlijeko. To tako jednostavno ne ide", upozorava Bakajlić.
Kaže da ako se poljoprivrednim proizvođačima ne izađe u susret, oni će jednostavno propasti, a i onih 2.500 poljoprivrednih proizvođača (prije pet godina ih je bilo 12.000), morat će odjaviti i zatvoriti svoja gazdinstva. Poljoprivrednici u Semberiji puno nade polažu u Vijeće ministara BiH od kojeg očekuju da već početkom iduće godine, nakon cjelokupnog formiranja, u red prioriteta stave i ovu oblast.
Tagovi
Autorica