Podrška ZPP-a za "kauč" farmere negativno utječe na EU agrar

Novo istraživanje pokazalo je da podrškau okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) vlasnicima zemljišta koji nisu aktivno uključeni u poljoprivredu imala negativan utjecaj na agrarne zajednice. Istovremeno, EU nastavlja gubiti poljoprivredne proizvođače alarmantnim tempom.

Istraživanje  "Budućnost evropskog modela poljoprivrede" koje je nedavno predstavljeno u Evropskom parlamentu, obuhvatilo je strukturne trendove evropske poljoprivrede u pet regija. Razlozi pada broja farmi isti su u svim regijama, oni su ekonomski, socijalni i strukturni, te u manjoj mjeri okolišni. 

Među zaključcima je navedeno da je ZPP podrška potaknula nastajanje takozvanih "kauč" poljoprivrednika, odnosno vlasnika zemljišta koji nisu aktivni poljoprivrednici, piše Euroactiv. Proizvodno nevezana plaćanja, uključujući direktne poticaje poljoprivrednicima doprinose ovom fenomenu.

Pretjerano visoke cijene zemljišta

Iako ta plaćanja po površini zemljišta imaju pozitivan učinak jer vlasnike odvraća od prodaje zemljišta, ona ipak potiču "kauč" ponašanje poljoprivrednika. Zbog takvih raste ogorčenost aktivnijih poljoprivrednika, koji smatraju da EU politika koči razvoj i konsolidaciju poljoprivrede te nema velikog utjecaja na sigurnost hrane. 

To je razlog i rasta cijena zemljišta, koje su pretjerano visoke i dovode do pojave špekulativne kupovine. Zato se u provedenom istraživanju zaključuje da su EU poticaji indirektno negativno utjecali na ruralne zajednice.

Mala gazdinstva nestaju 

Ukupan broj poljoprivrednih gazdinstava u Evropskoj uniji posljednjih je godina strmoglavo pao za 32 posto, s 15 na 10 miliona i tome se ne nazire kraj u bliskoj budućnosti.

Štoviše, podaci pokazuje da bi EU do 2040. godine mogla izgubiti još 6,4 miliona farmi i svesti njihov broj na 3,9 miliona u cijeloj Evropskoj uniji.

To je pad od 62 posto u odnosu na 2016. godinu.

Zabrinjavajuće je što mala gazdinstva nestaju velikom brzinom. Njihov broj je manji za 38 posto, dok je istovremeno porastao broj velikih koji posjeduju više od 50 hektara zemljišta i to za sedam posto.

Razlog ovog zabrinjavajućeg pada broja malih gazdinstava vezan je uz veličinu posjeda i rascjepkanost, u tržišnim uvjetima koji favoriziraju intenzivnu proizvodnju na velikim gazdinstvima. 

Podaci ovog istraživanja zabrinuli su EU parlamentarce, koji kažu da je velika ekonomska kriza sigurno utjecala na pad broja gazdinstava, te da ga je COVID kriza samo poduprla. Evropska komisija mišljenja je da su najranjivija poljoprivredna gazdinstva srednje veličine, dok su ona manja istovremeno ekonomski manje ovisna.

Međutim, i ova studija, kao i brojne dosadašnje pokazuju da ona manje veličine ne iskorištavaju dovoljno prednosti ekonomije razmjera, niti ulažu u mehanizaciju, navodnjavanje, automatizaciju i pristupe tržištima.

Poljoprivrednici sve stariji

Poljoprivrednici sve stariji

Još jedan problem svepristuan u regijama EU je starost poljoprivrednih proizvođača. 

Više od 31 posto svih gazdinstava vode poljoprivrednici stariji od 65 godina, dok je mladih samo 6 posto. Upravo je stoga  generacijska obnova fokus reforme ZPP-a u novom programskom razdoblju od 2023. do 2027. godine.

Međutim, prema riječima predstavnice udruženja "Obnovimo Evropu" nema dovoljno mjera za privlačenje mladih ljudi u poljoprivredu. 

"Trebamo pogurati mlade i ohrabriti ih na inovacije" kazala je Elsi Katainen, zazivajući veću fleksibilnost koju zemljama članicama treba omogućiti kako bi to učinile. 

Desničarski predstavnik Evropskog parlamenta Gilles Leberton, istaknuo je ekonomski faktor kao onaj koji odvraća buduće poljoprivrednike, te poručio da u nekim strateškim planovima zemalja članica nema dovoljno fokusa na razvoj politika cijena.  On naglašava da je potrebno promovirati poljoprivredu kao tržišni posao.

Istraživanje "Budućnost evropskog modela poljoprivrede" u cijelosti možete preuzeti u dokumentu ispod teksta.