Raspolaganje državnim zemljištem: Nedoumica i nejasnoća puno, a zemlje malo

"Koliko god zakon bio dobar, on ne može riješiti neke probleme kako poljoprivrednika, tako i gradova i općina, čiji pojedini gradonačelnici i načelnici muku muče s izradom programa raspolaganja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske", moglo se između ostaloga čuti na skupu posvećenom upravo problematici raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem koji je u utorak održan u Vinkovcima.

A problema je puno, od neusklađenosti katastra i gruntovnice do problema naslijeđivanja, statusa onih čestica koje su javno vodno dobro, a  dio su neke arheo parcele. Dobar dio problema lokalnim vlastima stvara i povrat denacionalizirane zemlje jer u nekim općinama, poput malog Lovasa, zemlje jednostavno nema dovoljno.

Povrat denacionalizirane imovine

"Mi smo praktički ostali bez ijednog hektara zemlje koja bi mogla ići u zakup jer samo grofu Eltzu moramo vratiti 48 hektara te još 28 hektara drugim pojedincima po osnovu povrata denacionalizirane imovine", ustvrdila je načelnica te općine Tanja Cirba. Prema njezinim riječima, to je veliki gubitak za njezinu općinu koja je od zakupa zemlje koju mora vratiti nasljednicima grofa Eltza, mogla godišnje imati prihod od oko 100.000 kuna.

U susjednoj općini Tovarnik, ovih su dana ponovno usvojili program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH jer je, kako je pojasnio zamjenik načelnice Jasmin Budinski, bilo određenih zamjerki od strane Ministarstva poljoprivrede.

"Po meni, riječ je o beznačajnim zamjerkama zbog kojih smo cijeli postupak usvajanja programa morali provesti od početka na čemu smo izgubili nekoliko mjeseci. Radilo se o izbacivanju nekih čestica iz programa koje se nalaze unutar građevinskog područja i nekim očitovanjima od pojedinih službi koja nisu bila u redu pa su se te službe morale ponovno očitati", pojasnio je Budinski.

Dodao je kako je u Općini Tovarnik oko 1.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. "Ne poznajem niti jednu jedinicu lokalne samouprave koja nema velike probleme oko programa raspolaganja državnim zemljištem. Galama se velika digla oko Trpinje, ali tamo su problemi drugačije naravi. Od 2.600 hektara koje su problem raspolaganja, na 1.300 hektara su dijelom, sa zanemarivim površinama, uknjižene Hrvatske šume ili Hrvatske vode. To znači, sada kada bi slijepo slušali zakon, da tih 1.300 hektara ne može biti predmet natječaja dok se ne izvrši parcelizacija i uknjižba što košta par milijuna kuna i par godina posla.

Slobodna zemlja već dana stočarima 

Na takve stvari ne želimo pristati i to želimo iskomunicirati. Istina jeste da se danas od zemlje može dobro živjeti i mnogi su zainteresirani za zakup državne zemlje, ali nje nažalost kod nas nema. Ono što je slobodne zemlje bilo nakon raziminiranja, voljom nekadašnjeg ministra Jakovine dodijeljeno je stočarima. Ne možemo reći da imamo i jedan hektar za slobodno raspolaganje", kazao je pročelnik za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije Andrija Matić.

Prema njegovim riječima, na području Vukovarsko-srijemske županije od nešto više od 140.000 poljoprivrednog zemljišta, u zakupu se nalazi oko 30.000 hektara državnog zemljišta oko čijeg korištenja ne postoje značajniji problemi, a oni koji postoje uglavnom su, naveo je, proceduralne prirode.

Na pitanja predstavnika općina i gradova odgovarale su Snježana Kraml i Silvija Runje iz Ministarstva poljoprivrede. A pitanja su se uglavnom odnosila na probleme povrata denacionaliziranog zemljišta, prodaje i davanja u zakup zemljišta na koje manjim dijelom pravo polažu Hrvatske vode ili Hrvatske šume, kao i na zemljišta koja su dana u zakup, ali su tvrtke koje su zakupoprimci završile u stečaju. Iz općine Tompojevci ukazali su na problem da su ih iz Ministarstva poljoprivrede tražili dostavu katastarskih planova u pisanom obliku, a riječ je o iznimno velikim kartama te im nije jasno zašto se planovi ne mogu dostaviti samo u elektronskom obliku što su im predstavnice ministarstva u konačnici i preporučile.