Kako značajno unaprijediti učinkovitost korištenja zemljišnih površina te povećati količinu i kvalitetu prinosa, čuii smo na radionici "Precizna poljoprivreda i kontinuirano prikupljanje podataka s polja" u Osijeku
"Sjedim i pijem kavu s prijateljima. Pogledam na mobitel i vidim da prema svim parametrima, temperaturi tla, vlažnosti i stanju biljke trebam uključiti navodnjavanje. I to onda isto dok sjedimo u seoskom kafiću uključim na mobitelu“. Ovako mi je jedan poljoprivrednik slikovito pojasnio što ćemo to slušati o projektu loT-polje, ekosustavu umreženih uređaja i usluga za internet stvari s primjenom u poljoprivredi, a kojeg sufinancira Europska unija.
Naime, na radionici "Precizna poljoprivreda i kontinuirano prikupljanje podataka s polja", stručnjaci s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), Fakulteta elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) i Poljoprivrednog instituta Osijek (PIO), predstavili su prednosti sustava za praćenje stanja usjeva koji se razvija u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta IoT-polje.
Kako je naglasio istraživački tim, primjena umreženih uređaja u poljoprivredi može značajno unaprijediti učinkovitost korištenja zemljišnih površina te povećati količinu i kvalitetu prinosa uz smanjenje negativnih utjecaja klimatskih promjena na prinose kultura od strateške važnosti za Hrvatsku.
"Želimo prikupiti što više podataka s polja o uvjetima okoliša, tla, ali i kakvo je stanje biljke", pojasnila je prof.dr.sc. Ivana Podnar Žarko s Fakulteta elektrotehnike i računarstva otkrivajući da su postavili 20-ak agrometeoroloških stanica. Svi ti senzori, dodaje, daju informaciju o stanju zraka, tla, dakle vlaga, tenperatura, intenzitet sunčevog zračenja, a što su podaci na temelju kojih agronomi mogu projicirati kako raste biljka, kada ulazi u određena kritična razdoblja i koje agrotehničke mjere primijeniti, a koje će onda povoljno utjecati na prinose.
Precizno predviđanje razvoja biljaka i prinosa kao glavni cilj, istaknuo je i izv.prof.dr.sc. Domagoj Šimić s Poljoprivrednog instituta Osijek.
"Zašto trebamo te podatke? Da možemo reagirati pravovremeno, predviđajući da će za 3,4 dana ili tjedna biti ekstremni uvjeti te da se može korigirati proizvodnja", naveo je dodajući da je preciznu poljoprivredu najlakše primijeniti u zatvorenim prostorima, staklenicima, plastenicima.
"Međutim kako meteorolozi, a i mi agronomi ne možemo u vanjskim okolnostima točno raditi neke pretpostavke, tu su izazovi puno veći. Ako govorimo o polju trebamo puno više podataka kako bi to predviđanje bilo preciznije. Tu moramo zajedno raditi meteorolozi, agronomi, proizvođači, jedan multidicsiplinarni rad kako bi na polju mogli reagirati optimalno", naglasio je.
Ivan Kralj s Fakulteta elektrotehnike i računarstva pojasnio je da u Zagrebu imaju urbani vrt te sa senzora prikupljaju podatke i stavljamo ih sve u jedan poslužitelj kako bi ih korisnicima mogli prikazati.
Motivacija je, čuli smo, procijeniti utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju kukuruza. Ponuditi nova pametna rješenja za mjerenje mikroklimatskih uvjeta kao što su tlak, temperatura, vlažnost tla i zraka i fizioloških parametara biljaka. Cilj je onda i integracija i obrada svih dostupnih podataka, ali i ponuditi jeftino rješenje za male poljoprivrednike. Očekivani rezultati su određivanje kritičnih tenutaka u vegetaciji za ublažavanje negativnog utjecaja klimatskih promjena. Zatim i pravovremena primjena agrotehničkih mjera za stabilan razvoj biljaka, dakako uz ostvarenu uštedu. Primjerice doziranje pesticida, posebno pravodobno navodnjavanje i optimizacija gnojidbe.
Očekivani rezultat projekta je i predviđanje prinosa usjeva za planiranje kapaciteta i troškova skladištenja i sušenja. Dobijemo i kao rezultat automatizaciju postupaka mjerenja koji se trenutačno rade ručno, te uspostava stanica za daljinsko mjerenje mikroklimatskih uvjeta.
Zanimljiv je moto loT projekta "Vaši usjevi nikada bliži, a upravljanje prinosom nikad lakše“. Inače, još prije dvije godine smo se prvi puta susreli s njim. Sudionici radionice tada su na Poljoprivrednom institutu Osijek kroz prezentacije istraživača upoznati s detaljima hardverskog i softverskog rješenja za praćenje stanja usjeva i parametara okoliša u stvarnom vremenu, a koji se razvija u okviru ovog trogodišnjeg projekta. Nakon toga su u pokusnom polju kukuruza imali priliku pogledati prvu demonstraciju prototipa senzora fluorescencije klorofila koji daje informaciju o fiziološkom stanju biljke.
Radionicu su prilogom predstavile i naše kolege s Osječke televizije:
Tagovi
Autor