Jedna od 33 osobe trebat će humanitarnu pomoć kako bi zadovoljila osnovne potrebe poput hrane i vode 2021., što je porast od 40% u odnosu na ovu godinu.
Brojne su krize u svijetu obilježile godinu koja je na izmaku. Osim pandemije koronavirusa i gubitka radnih mjesta kao posljedice njezine pojave, i šumski požari u Kaliforniji, napadi skakavaca u Etiopiji, ali i klimatske promjene poremetile su proizvodnju hrane 2020. godine, uzrokujući glad više milijuna ljudi.
Postoji bojazan da bi se situacija mogla dodatno pogoršati u godinama koje slijede jer krizu koju je uzrokovao SARS-CoV-2 dodatno pogoršavaju vremenski uvjeti te sukobi i siromaštvo u mnogim dijelovima svijeta.
"Čak i prije Covida, 135 milijuna ljudi bilo je na rubu gladi. To bi se moglo udvostručiti na 270 milijuna u roku od nekoliko mjeseci", izjavio je David Beasley, šef Svjetskog programa za hranu (WFP) za reuters.
U travnju je Beasley rekao Vijeću sigurnosti Ujedinjenih Naroda (UN) da se svijet suočava s pandemijom gladi biblijskih razmjera. "Ta su upozorenja danas potkrjepljena još snažnijim dokazima", dodao je napominjući da se Burkina Faso, Nigerija, Južni Sudan i Jemen suočavaju s katastrofalnom nestašicom, a utjecaj Covida se još uvijek nije ni osjetio na mnogim mjestima.
"Poljoprivrednici i siromašni urbani stanovnici dosad su snosili teret pandemije, što znači da bi se nejednakost između i unutar zemalja mogla dodatno produbiti 2021. godine", rekla je Ismahane Elouafi, glavna znanstvenica iz Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).
Odsječeni od tržišta i suočeni s padom potražnje, poljoprivrednici su se borili svim raspoloživim načinima kako bi prodali svoje proizvode. Istovremeno, u blokadi i često bez posla, našli su se i radnici u urbanim sredinama, u prehrambeno-poljoprivrednoj branši. "Kao rezultat toga, milijuni ljudi od Teksasa i Ženeve do Bangkoka i Akre bili su prisiljeni po prvi se put pouzdati u dijeljenje obroka“, dodala je.
U međuvremenu, više od 50 milijuna ljudi u istočnoj i središnjoj Africi hitno treba hranu, a taj će se broj povećavati kako se regija sprema za jaku sušu povezanu s meteorološkom pojavom La Nina, kao i više rojeva skakavaca.
Dva nedavna izvješća UN-a upozorila su da bi pandemija koronavirusa mogla uzrokovati porast siromaštva. Jedna od 33 osobe trebat će humanitarnu pomoć kako bi zadovoljila osnovne potrebe poput hrane i vode 2021. godine, što je porast od 40% u odnosu na ovu godinu.
"Covid je vjesnik onoga što će donijeti klimatska kriza", napomenuo je Saleemul Huq, direktor Međunarodnog centra za klimatske promjene i razvoj u Bangladešu.
“Virus nas pogađa u nekoliko dana i mjeseci. Nadam se da će to biti gotovo za godinu ili dvije, ako sve bude u redu s cjepivom, ali problem klimatskih promjena zadržat će se puno, puno duže“, dodao je.
Klimatske akcije često su usredotočene na smanjenje emisija zagrijavanja planeta zbog energije i transporta, ali transformiranje prehrambenih sustava također je presudno za održavanje globalnog zagrijavanja na razinama koje se mogu kontrolirati, istaknuto je u nedavnoj studiji Sveučilišta u Oxfordu.
Čak i ako bi emisije fosilnih goriva odmah bile eliminirane, proizvodnja hrane i dalje bi mogla utjecati na povećanje temperature od 1,5°C.
"Kako bi proizvodnja bila održivija, bit će potreban fokus na to kako se uzgaja, što se konzumira te na načine za smanjenje gubitaka i otpada“, rekao je vodeći autor studije, Michael Clark.
Izaslanica UN-a Agnes Kalibata, nekadašnja ministrica poljoprivrede Ruande nada se da će summit prehrambenih sustava donijeti ambiciozne ciljeve o tome što zemlje, zajednice i tvrtke moraju učiniti drugačije tijekom sljedećeg desetljeća, kao i više sredstava koja će pomoći u njihovu ostvarenju.
"Rješenja već postoje kako bi prehrambeni sustavi postali održivi i ekološki prihvatljivi, poput stočne hrane na bazi morskih algi za smanjenje emisije metana“, istaknula je Jessica Fanzo, profesorica globalne prehrambene politike i etike na Sveučilištu Johns Hopkins.
"No potrebna je politička volja da se oni istisnu u prvi plan“, dodala je. Kao i kod klimatskih promjena, nada se da će se oko ove teme pojaviti pokret mladih koji će zagovarati ambicioznije promjene.
"Većina ljudi sudjeluje u svjetskim prehrambenim sustavima dva ili tri puta dnevno kad jedu“, zaključila je rekavši da bi to trebalo biti nešto što društvo cijeni, ali to jednostavno često nije tako.
Tagovi
Autorica