Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Agronomski stručnjaci
  • 03.03.2014. 15:15

Agronomi ključni za razvoj sela

Poljoprivredna gospodarstva kojima upravljaju agronomi imaju bolje rezultate - znatno veće prinose, a time i profit

Foto: freedigitalphotos.net
  • 1.039
  • 157
  • 0

Poljoprivredni sektor, koji je prema mnogima trebao biti poluga gospodarskog razvoja, a nikad u pravom smislu riječi to nije postao, u sve je većim problemima. Iz dana u dan može se čuti kako se zatvaraju velike farme, gase mala poljoprivredna gospodarstva, a proizvodnja pada. Da mnogi odustaju od poljoprivrede, najbolje svjedoči podatak da je broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u samo tri godine drastično pao, a najveći dio poljoprivredne proizvodnje danas se odvija u nekoliko velikih poljoprivrednih sustava. Koliko je ozbiljno stanje u Hrvatskoj, pokazuje činjenica da se na dnevnoj bazi zatvara i do osam malih obiteljskih gospodarstava te da se hrana sve više uvozi i tako s tržišta izbacuje domaće proizvode.

Što o tome kažu znanstvenici i struka, otkrivaju prof. dr. sc. Vlado Guberac i prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, dekan i prodekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, na kojem se trenutačno školuje 1.500 studenata različitih smjerova i s kojeg godišnje izađe tristotinjak magistara inženjera agronomije. Profesor Guberac kaže da prije analize stanja u obzir valja uzeti da je naša zemlja prošla razdoblje tranzicije.

Poljoprivredne reforme nisu završene

"Tranzicija je kod nas donijela dobre i loše strane. No, unatoč tomu, mi smo ipak optimisti. Svjedoci smo da nekoliko posljednjih godina mala poljoprivredna gospodarstva propadaju i gase proizvodnju, ali i da opstaju srednji i veliki. Unatoč svemu, treba istaknuti da je pomak u agraru ogroman i da se poljoprivredne reforme provode. One nisu završene i treba ih dalje provoditi. Na velikim poljoprivrednim gospodarstvima prinosi su po jedinici površine povećani, kao i kvaliteta proizvodnje, uz povećanje proizvodnosti po prosječnoj godišnjoj stopi od 21,3 posto.

S druge strane, reforma razvoja velikih sustava nije pratila pozitivne trendove malih poljoprivrednih gospodarstava, koji dominiraju u ruralnom prostoru, što je dovelo do propadanja hrvatskog sela. Posljedice takvih trendova najviše se ogledaju u migraciji mladih iz sela u grad. Nema više malih seoskih domaćinstava koja proizvode za sebe mlijeko, jaja i meso, imaju svinju i kravu za svoje potrebe. Nažalost, toga više nema, što za posljedicu ima da se hrvatsko selo našlo na marginama gospodarskog i društvenog rasta i razvoja. Takav sustav i odnos prema hrvatskom selu, nažalost, ne dopušta da se struka više uključi u rješavanje nagomilanih problema ruralnog prostora. Rješenje je u aktivnijoj ekonomskoj i agrarnoj politici prema hrvatskom selu, koja bi dala veći sinergijski učinak", ističe za Glas Slavonije prof. dr. sc. Vlado Guberac.

Konkurentnost kvalitete ključna za razvoj sela

Jedna od mjera koje trebamo iskoristiti kroz Program ruralnog razvoja jest ona koja nam je na raspolaganju za edukaciju poljoprivrednih proizvođača kako bi bili informirani o novim tehničkim i tehnološkim mogućnostima u proizvodnji, ali i učinkovitijem korištenju sredstava. Naime, u mnogim visoko razvijenim europskim zemljama u poljoprivrednoj je proizvodnji postignuta samodostatnost. Stoga hrvatska poljoprivreda ne može biti konkurentna po količini, ali po kvaliteti i raznolikosti može.

Hrvatski pregovarači su ipak uspjeli izboriti dobre uvjete za budući razvoj hrvatske poljoprivrede. Naime, od 2015. godine svako poljoprivredno gospodarstvo koje je u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava po korištenoj površini imat će 378 eura/ha, a od ruralnog razvoja još 250 eura/ha.

Gdje je prilika za zapošljavanje mladih agronoma?

Na Poljoprivrednom fakultetu Osijek svaki se mjesec prate izvješća s Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i kretanje broja nezaposlenih agronoma. "S tog stajališta možemo reći da smo relativno i zadovoljni, jer su trendovi stagnirajući te nema velikog broja povećanja nezaposlenih agronoma. Na Zavodu u Osječko-baranjskoj županiji nešto ih je više od stotinu. Istina je da veliki poslovni subjekti manje traže visoko kvalificirani kadar u odnosu prema godinama kada su postojali poljoprivredni kombinati. Ipak, gotovo svakodnevno ih traže, i to naravno, one najbolje. No mi vidimo mogućnost zapošljavanja agronoma u cijeloj mreži poljoprivrednih gospodarstava, koja su nositelji razvoja hrvatske poljoprivrede", kaže profesor Guberac.

Ističe kako su prije osam godina inicirali i predlagali Ministarstvu poljoprivrede da razrade sustav zapošljavanja mladih visoko kvalificiranih agronoma na poljoprivrednim gospodarstvima, kao što je to u nekim EU zemljama. Prijedlog je išao u smjeru da svako komercijalno poljoprivredno gospodarstvo treba imati agronoma, što bi bio uvjet za sudjelovanje na tržištu. Tvrdi profesor Guberac kako bi na taj način riješili pitanje nezaposlenih agronoma u jednom danu i čak ih ne bi imali ni dovoljno. "No to sve ovisi o zakonodavcu, a svjedoci smo da poljoprivredna gospodarstva kojima upravljaju agronomi imaju bolje rezultate, odnosno znatno veće prinose, a time i profit" , ističe Guberac.

Foto: freedigitalphotos.net


Tagovi

Agronom Vlado Guberac Krunoslav Zmaić Razvoj sela OPG Program ruralnog razvoja Poljoprivreda


Autorica

Nikolina Fako

Više [+]

Nikolina je administratorica portala Agroklub. Ima 28 godina, a završila je diplomski studij marketing managementa na Ekonomskom fakultetu u Osijeku ... a moto joj je: „Život je puno lakši ako kroz njega ideš sa osmijehom“.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]