Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Akademik Franjo Tomić
  • 04.06.2018. 09:00

Akademik Tomić: Hrvatska poljoprivreda treba navodnjavanje i drugačiji odnos prema poticajima

Imamo resurse vode u silnim vodotocima, manjim i većim, imamo jezera. Već postoje i određene akumulacije i još silne mogućnosti za nove akumulacije, za čak njih 291, a sada ih imamo 48. No, i poticaji moraju doživjeti promjene ili preispitivanje. Danas dajemo 3,86 milijardi kuna poticaja godišnje. Ispada da što više dajemo da se manje proizvodi i više uvozi.

Foto: Maja Celing Celić
  • 1.405
  • 152
  • 3

Znanstveno područje kojim se akademik Franjo Tomić bavi su biotehničke znanosti, a u svojoj se dugoj karijeri posvetio agroekologiji i poljoprivrednim tehnikama, s naglaskom na poljoprivredne melioracije. Upravo ga ovo čini pravim sugovornikom kada su u pitanju utjecaji klimatskih promjena na poljoprivredu, značaj navodnjavanja, ali i druge teme koje danas muče poljoprivrednike na ovim prostorima. 

Kada govorimo i klimatskim promjenama, kako znanost i struka trebaju reagirati? 

Klimatske promjene su toliko ozbiljna stvar da struka i znanost moraju voditi brigu o tom problemu jer one sa sobom nose nepogode, visoke temperature i slijedom toga strahovite suše koje čine velik problem u poljoprivredi. Pojavljuju se poplave, odnosno veći intenzitet kiša, a tu su i požari čime se izazivaju i druge nepogode koje utječu i na gosopdarstvo i život čovjeka. Zato posebno znanost i struka trebaju više voditi računa. Treba detaljnije ući u istraživanje tih pojava kako bismo učinili nešto preventivno, ublažili nastalu štetu, ali ju i sanirali. Svi skupovi, sve teme koje se stavljaju na dnevni red vezano uz klimatske promjene itekako dobro dolaze jer se u razmjeni mišljenja dolazi do rezultata i do onoga što treba činiti i kako se ponašati. 

Franjo Tomić: Genetika i navodnjavanje su kjučni

Spomenuli ste suše koje čine velik problem u poljoprivredi. Čini se da će i ova godina s obzirom na već sada visoke, ljetne tempearture biti sušna. Može li poljoprivreda danas opstati bez navodnjavanja? Što struka, odnosno država treba konkretno učiniti?

Prije 35 godina bio sam na jednom znanstvenom, svjetskom skupu u Philadelphiji gdje je istaknuto kako će budućnost poljoprivrede ovisiti o genetici i navodnjavanju. Dakle, misli se na klasičnu genetiku, ne GMO. Kada je riječ o navodnjavanju, u svijetu se danas navodnjava 18 posto obradivih površina, u Europi 13 posto, u okolnim zemljama oko 15 do 20 posto, a u Hrvatskoj tek 1 posto,  ako govorimo o obradivim površinama. Govoreći o onima koje se koriste, navodnjavamo oko 1,3 posto. Hrvatska ima 2,955 milijuna hektara poljoprivrednih površina, obradivih 2,149 milijuna, a obrađuje se 1,5 milijuna hektara. Dakle, dio koji se ne obrađuje, on predstavlja potencijal za unaprijeđenje poljoprivrede. 

Akademik Tomić nedavno je o klimatskim promjenama govorio i na znanstvenom skupu u Vukovaru

Navodnjavanje ne samo da osigurava uspješnu proizvodnju jer bilje u suši strada. Ono omogućava raznoliku poljoprivrednu proizvodnju, osigurava stabilnu proizvodnju i na kraju konkurentne proizvode. Bolje rečeno, navodnjavanje oplemenjuje poljoprivredu. To posebno dolazi do izražaja danas kada su prisutne klimatske promjene. U ovom trenutku imamo plan navodnjavanja, Vlada ga je prihvatila 2005. godine i prema tom planu bi do 2020. godine trebalo biti navodnjeno čak 65.000 hektara, a sada imamo svega 21.000 hektara koje su navodnjavane. Ipak, svake godine raste broj navodnjavanih površina i taj plan moramo ispuniti. I ne samo njega, nego i nakon njega širiti navodnjavanje. Zbog toga što slabo stojimo s navodnjavanjem, naša poljoprivreda ne samo da je neuspješna, nego je ekstenzivna. Trenutno imamo 94,5 posto površina pod njivskim kulturama, livadama i pašnjacima, a svega 5,5 posto pod profitabilnim ili intenzivnim kulturama, kao što su povrćarske i voćarske, dakle unosnijim, profitabilnijim kulturama. 

Bogati vodnim resursima

Kakve su naše mogućnosti kada govorimo o vodnim resursima?

Navodnjavanje značajno može unaprijediti našu poljoprivredu, posebno zato jer smo među najbogatijima kada govorimo o vodama. Hrvatska je treća u Europi, a osma u svijetu po vodama. Zašto? Zato jer imamo 32.800 metara kubnih vode po stanovniku godišnje. Danas u cijelom svijetu 65% stanovništva ima ispod 5.000 metara kubnih po stanovniku godišnje, a 35% stanovništva ima ispod 2.000 metra kubna. To bogatstvo vodama moramo iskoristiti i primijeniti na navodnjavanje. 

Iz kojih resursa crpiti vodu i na koji način?

Imamo resurse vode u silnim vodotocima, manjim i većim, imamo jezera, dakle silne mogućnosti. Već postoje i određene akumulacije i još silne mogućnosti za nove akumulacije, za čak njih 291, a sada ih imamo 48. Dakle, vode ima u izobilju, no vodu treba dovoditi na poljoprivredne površine, uložiti u navodnjavanje. Ono je perspektiva i oplemenjivanje poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje raznolikih proizvoda koji će biti konkurentni na tržištu. 

Navodnjavanje može biti i problematično

Može li navodnjavanje negativno utjecati na poljoprivredu, odnosno okoliš? 

Može ukoliko bi se navodnjavalo s nekvalitetnom vodom i ako bi se nestručno navodnjavalo. A to znači da na nekim lokacijama zbog navodnjavanja može doći do povećanja podzemnih voda do te razine da bi doveli do zamočvarivanja površina. Navodnjavanje može izazvati i nepogodnosti ukoliko se nestručno izvodi. 

Navodnjavanje je perspektiva i oplemenjivanje poljoprivredne proizvodnje, ustrajan je Tomić

Govorite o raznolikosti i konkuretnosti. Koliko su poljoprivrednici danas spremni na neke nove, unosnije kulture? Nešto što izlazi iz okvira dosadašnje poljoprivrede?

Na ovim područjima imamo ekstenzivan pristup u poljoprivrednoj proizvodnji. Imamo njivske kulture, livade i pašnjake oko 94 posto jer postoji navika i jer je to najlakše. Moramo podići svijest da kod takve proizvodnje gdje se izmjenjuju tek dvije ili tri kulture - pšenica, kukuruz i možda još neka okopavina poput šećerne repe, kod tih kultura godišnje poljoprivredne površine stoje osam do deset mjeseci neobradive. One se ne koriste u takvoj strukturi i u takvom plodoredu. Takva poljoprivreda ne može opstati i ne može biti konkurentna. U raznoliki uzgoj kultura se može ići samo kroz navodnjavanje i kroz znanje te promjenu u navici. 

Što na tom planu treba učiniti država? Ili se poljoprivrednici trebaju sami odlučiti za promjenu smjera? 

Rješenje je u regionalizaciji poljoprivredne proizvodnje kojom se određuju područja ovisno od klimatskih prilika, na tlo, trgovačke uvjete, koje kulture i koje grane privrede poticati u određenim područjima. U tom smislu treba napraviti strategiju poljoprivredne proizovodnje te čak i poticaje usmjeriti prema takvim ciljevima. Poticaji moraju doživjeti promjene ili preispitivanje. Danas dajemo 3,86 milijardi kuna poticaja godišnje. Ispada da što više dajemo da se manje proizvodi i više uvozi. Mi uvozimo, zbog čega sam nezadovoljan, 36 posto više nego što izvozimo. Naš deficit u međunarodnoj trgovinskoj razmjeni prehrambenih proizvoda iznosi 1.167.000.000$ i to pored takvih uvjeta za poljoprivredu, toliko prirodnih bogastava, pored bogatstva u tlima. Hrvatska ima 0,48 posto metara četvornih obradivih površina po stanovniku. Europa ima 0,38, Afrika 0,27, a Azija 0,14 posto hektara po stanovniku. Dakle, bogati smo i s tlima i vodama i prirodnim uvjetima te bi naša zemlja trebala biti poljoprivredna i turistička zemlja


Tagovi

Akademik Franjo Tomić Navodnjavanje Poticaji Raznolika poljoprivreda Konkurentnost Akumulacije


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]