Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Domaće je domaće
  • 24.03.2020. 16:00
  • Splitsko-dalmatinska, Solin, Donje Postinje, Žrnovnica, Šestanovac, Žeževica

Ana Marušić: Nema sumnje, ljudi se okreću domaćim proizvođačima

Sada će se mnogi sjetiti da tamo negdje gore iza brda imaju selo i vjerujte bit će sretni. Žlica zelja i dva krumpira opet će biti na cijeni jer cijeli ovaj sustav je postavljen na gnjilim temeljima i stoga se morao urušiti, kaže mlinar Marko Aljinović.

Foto: Mladen Nejašmić, OPG Marušić, Ribičić i Delić Muć
  • 788
  • 538
  • 0

Nakon pustošenja supermarketa i nemilosrdnom potragom za osnovnim živežnim namirnicama, brojni su oni koji su se odlučili okrenuti domaćoj spizi. U Dalmaciji su proizvođači domaće hrane u jednom trenutku postali tražena roba. Međutim, potražnja je rapidno porasla, a ponuda ostala u skladu sa potrebama prije izbijanja krize uzrokovane koronavirusom.

Više od proizvoda zadnjih dana krenula je potražnja za živim životinjama, u prvom redu peradi. To nam je potvrdio i Joško Plazibat iz Donjeg Postinja čiji OPG broji pestotinjak koka nesilica.

Tražena živa perad 

"Ljudi su u zadnjih tridesetak godina malo po malo napustili selo. Iza njih su ostali nekakvi kokošinjci, svinjci, seoska infrastruktura. I sada se dosjetili da bi to mogli ponovo revitalizirati. Jaja su propadljiva roba sa kratkim rokom trajanja. Ne isplati im se kupiti sto jaja jer bi propali i sada u zadnjih nekoliko dana imamo pozive sa svih strana za kupnjom žive peradi što je u neku ruku razumljivo jer ljudi misle kako je bolje imati svježe jaje svaki dan nego ga "skladištiti“ po frižiderima i na koncu baciti.

Pri kraju su skladišne rezerve batata, kapule i bundeva

Što se tiče povećane potražnje, bilježimo porast od nekih dvadesetak posto u odnosu na mjesec prije. Osim jaja porast se osjeti i na povrtlarskim kulturama tako da su nam pri kraju skladišne rezerve batata, kapule i bundeva", tvrdi Plazibat i dodaje, zemlja je trenutno u pripremi nešto osnovnih povrtlarskih kultura smo već zasadili. Mislim da neće biti problema za iduću sezonu, ali kao što vidite iako se kalendarski nalazimo u prolječu, zima nam je tek pokucala na vrata.

U želji da se u što kraćem roku stvore nekakve mini farme, ljudi osim pomame za kokama, guskama i patkama, traže koze i ovce. U OPG-u Marušić u Solinu tvrde da su kozlini još maleni, ali da ne sumnjaju u njihovu prođu. Trenutno je pomama za mlijekom, ali pošto jarići još "cicaju“ trenutno ga nemaju u ponudi.

Meso, mlijeko, ali i domaće brašno 

"Ljudi zovu svaki dan", veli Ana Marušić čija farma broji pedesetak koza. "Uskoro ćemo početi sa mužnjom i pravljenjem sira i prema nekakvim naznakama potražnja u odnosu na ponudu bit će neznatno veća. Sve to nažalost ovisi o širenju bolesti i njenim posljedicama. Za sada se uglavnom radi o stalnim mušterijama. Nema sumnje da se ljudi okreću domaćoj "kašiki“ što je dapače dobro pa u toj vjeri nadam se kako će se ova vrlo važna gospodarska djelatnost ponovo ukorijeniti u napuštena sela naše Zagore", nada se Ana.

U Makarskoj se ipak više traži svježe meso. Vlasnik obiteljskog gospodarstva iz Žeževice Tonći Krželj tvrdi da ovakvu pomamo za pilećim mesom ne pamti u zadnjih petnaestak godina. Prodaja mu je, veli, porasla za više od trideset posto i jednostavno ne može pripraviti dovoljne količine. Ni cijena od trideset kuna po kilogramu, nije više problem.

Spašavanje OPG-ova: Diljem Hrvatske se organiziraju online narudžbe i dostave hrane

"Kako za jajima, potražnja je i za mesom. Imam tristotinjak tovnih pilića i nesilica i do sada sam uglavnom prodavao po Makarskoj rivijeri. Uglavnom su to stalni kupci koji sada umjesto jednog uzimaju po dva ili tri pilića. Meso je svježe pa ga mogu staviti u ledenice dok je sa jajima malo drugačije. U svakom slučaju sve se proda", uvjerava nas Tonći Krželj.

Potraga za brašnom u trgovačkim centrima slična je onoj za svetim gralom jer prodavači ne stignu niti napuniti police od brojnih kupaca, pa svakih sat ili dva zatvaraju vrata svojih trgovina. U seoskom gospodarstvu Antoničin Mlin u Žrnovnici, situacija je još pod kontrolom. U zadnjih dva dana bilježe stopostotni porast potražnje. Radi se isključivo o kupcima iz Splita i okolice koji već godinama kupuju domaće brašno i mijese vlastiti kruh, posebno od kada su postali popularni aparati za pečenje tijesta od pšeničnog ili raženog brašna.

Žlica zelja i dva krumpira opet će biti na cijeni 

Vlasnik mlina Marko Aljinović uvjerava nas kako se isključivo radi o domaćim žitaricama iz okolice Sinja i s područja Like. Tvrdi da nema mjesta panici, ali mu smeta ovaj apokalipstičan način pomame u supermarketima.

"Sada će se mnogi sjetiti da tamo negdje gore iza brda imaju selo i vjerujte bit će sretni. Žlica zelja i dva krumpira opet će biti na cijeni jer cijeli ovaj sustav je postavljen na gnjilim temeljima i stoga se morao urušiti", zaključio je ovu poljoprivredno-prehrambenu priču mlinar iz Žrnovnice. 

Kozji jogurt s OPG-a Marušić 

Što se tiče potražnje za prirodnim analgetima, magareće mlijeko zauzima važno mjesto u liječenju brojnih bolesti. Tako je mlijeko od tovara od davnina poznato po svojim lijekovitim svojstvima koji pomažu kod raznih bolesti. Njegova anelgetska svojstva pokazala su se blagotvorna kod problema s dišnim putevima i imunitetom što je na liniji simptoma uzrokovanih korona virusom.

Međutim, na magarećoj farmi u Šestanovcu ne bilježe značajniju potražnju za mlijekom bogatim lizozima ili kako ga još nazivaju antibiotikom tijela. Vlasnik ove možda i najveće magareće divizije u Hrvatskoj Andrija Ribičić, čija farma broji oko 250 tovara, kaže kako je prodaja u standardnim okvirima. Ni više, ni manje nego li je to uobičajno. Cijena od 200 kuna po litri nije se godinama mijenjala, a mlijeka za sada ima u dovoljnim količinama.


Fotoprilog


Tagovi

Koronavirus Domaća hrana Potražnja za domaćim


Autor

Mladen Nejašmić

Više [+]

Novinar mnogih domaćih tiskovina i internetskih portala. Obrađuje razne teme ruralnog dijela života Dalmacije - kako priobalja tako i Zagore.