Apsurd novog Zakona o poticanju zapošljavanja

I prije nego se počeo primjenjivati na terenu, Zakon o poticanju zapošljavanja izazvao je buru u javnosti. Dok, s jedne strane, država pogoduje velikim plantažerima omogućujući im dostupniju radnu snagu, ugrožena su ostala mala obiteljska gospodarstva na kojima neće imati tko brati masline, mandarine i grožđe.

Zakonodavac je pojedine odredbe doveo do apsurda, pa tako zabranjuje međusobnu ispomoć susjeda i prijatelja, a da stvar bude još gora, ne dopušta se, primjerice, sinu da pomaže na imanju svoga oca ili zetu da pomaže puncu i punici, osim u slučaju kada žive na istoj adresi.

Rad na crno

Dakle, ako se rigidno zakonodavstvo primijeni u praksi, a najave inspekcije rada idu u tom pravcu, Splićani više neće svojima na selo ići u vikend-berbu grožđa ili maslina, niti će mladi Neretvani brati mandarine na obiteljskim plantažama svojih očeva i djedova, jer ne žive s njima u istom kućanstvu.

Za razliku od umirovljenika i zaposlenih na pola radnog vremena, kojima je dopušten sezonski rad, zakonodavac je u neravnopravan položaj stavio zaposlene osobe koje bi, primjerice, vikendom ili nakon radnog vremena, u voćnjacima i maslinicima pomagali svojim majkama, očevima, puncima i punicama. Takva pomoć je za inspekciju rada rad na crno i ne može se pokriti kategorijom sezonskih poslova u poljoprivredi, pa poslodavac, u ovom slučaju otac ili punac, može biti kažnjen s deset do trideset tisuća kuna.

Međutim, zakon je blaži ako je riječ o nezaposlenim članovima obitelji. Oni mogu pomoći u obiteljskom gospodarstvu, ali za njihov rad se mora platiti porez i prirez, kao i doprinosi za mirovinsko osiguranje, što je i dalje apsurdno jer otac će platiti porez premda sinu nije isplatio dnevnicu.

- Ovo je u suprotnosti sa zdravom pameti - ogorčeno su komentirali vlasnici plantaža, koji do našega upita nisu znali da im u berbi mandarina ne mogu pomoći vlastita djeca i unuci.

- Znači, ja ne mogu pomoći svojim roditeljima raditi u polju ili brati mandarine poslije radnog vremena ili vikendom. Država nas tako kažnjava jer smo zaposleni. Umjesto da potiču rad, oni ga ograničavaju - ljut je Ivica Tutavac, vlasnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Opuzenu.

Uz sinove koji ne smiju raditi s očevima, kćeri su u još nepovoljnijoj poziciji. Ako inspekcija i “progleda kroz prste” za sina eventualno zbog istog prezimena, kćer će sigurno kazniti jer ima drukčije prezime, pojašnjavaju nam plantažeri apsurdnost propisa.

- Još berba nije počela, a što će biti nakon 20. rujna? - pita se Stipe Vuletić, koji također po novom zakonu ne može brati mandarine na imanju svoje majke.

- U turističkom obrtu, član obitelji se može naći na recepciji ili u kuhinji i ne čini prekršaj, a ako se zatekne među mandarinama, platit će kaznu - pojašnjava nam Vuletić.

- Ako smo u prekršaju što beremo mandarine, onda je u prekršaju i predsjednik Republike Ivo Josipović koji je sa stranim veleposlanicima brao grožđe u Jaski, pa i veleposlanici su zaposleni, nisu valjda na Zavodu za zapošljavanje - kazao je Vuletić.

Povrat novca

Da su u prekršaju svi zaposleni koji pomažu vikendom ili nakon radnog vremena, potvrdila nam je Zlata Jurišić, glavna inspektorica rada Državnog inspektorata u Splitu, koja je naglasila da se tumačenje zakona traži u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, a da inspekcija samo kontrolira primjenjuje li se zakon i poštuju li se propisi.

Osim što je ograničio bilo kakvu ispomoć u berbi sezonskog voća, novi zakon je i poprilično zakomplicirao život plantažerima, koji su od seljaka preko noći postali računovođe, pravnici i detektivi. Naime, kada zapošljavaju sezonske radnike, oni kao poslodavci moraju provjeriti mogu li ti ljudi raditi, jesu li “redoviti“ umirovljenici ili su umirovljeni po osnovi profesionalnog oboljenja, rade li nepuno radno vrijeme, jesu li uopće nezaposleni ili samo “fušaju”.

- Problem je i plaćanje poreza jer većina poljoprivrednika ne zna ispuniti prijavu poreza na dohodak. Zbog toga će biti potrebno angažirati knjigovođu, što poskupljuje berbu - pojasnio nam je Željko Bjeliš, koji smatra da bi cijena “vaučera” za sezonski rad sa svim davanjima trebala biti oko 35 kuna. To bi uvelike olakšalo posao vlasnicima plantaža jer bi neiskorištene kupone na kraju sezone vratili i dobili novac natrag.

Ne rušite nam tradiciju

Kako bi upozorio na neodrživost nekih zakonskih odredbi, Miodrag Kiridžija, predsjednik voćarske udruge “Mandarina”, koja okuplja proizvođače iz donjeg Poneretvlja uputio je dramatičan apel Ministarstvu rada i mirovinskog sustava.

- Omogućite nesmetanu povremenu pomoć članova uže obitelji u berbi mandarina (otac, brat, majka, sin, kći) i ne tretirajte ih kao prekršaj. Riječ je o osobama koje su zaposlene i ne žive nužno s roditeljima, a vikendom ili nakon posla dolaze u pomoć na obiteljsko gospodarstvo - ističe Kiridžija.

On pojašnjava da je međusobna pomoć duboko ukorijenjena u tradiciji uzgoja mandarina u dolini Neretve, te da bi je trebalo pobliže definirati u zakonskim rješenjima kako bi se na terenu izbjegli problemi s inspekcijom rada.

Autor: STANISLAV SOLDO