ASK preti: U Nemačkoj zabrinuti i zbog kukuruzne silaže iz Poljske

U biogasnom postrojenju u Brandenburgu i dalje se koristi kukuruz iz Poljske uprkos zarazi afričkom svinjskom kugom (ASK) koja je u Nemačku došla sa tog područja. Kako prenosi top agrar, u blizini tog postrojenja pronađena je prva divlja svinja koja je uginula od ove bolesti.

Njihov portparol, iz firme E.ON edis Contracting (Edic) potvrdio je da imaju dugoročne ugovore o snabdevanju sa firmom koja upravlja silosima u Poljskoj. Kao glavni razlog navodi nedostatak silaže u Nemačkoj, a napomenuo je da se ona u Poljskoj odmah stavlja u zatvorene fermentore. "Visoka temperatura i kiselost uništavaju viruse", tvrdi rekavši da se zbog toga ne može uspostaviti povezanost između silaže i širenja ASK-a.

Međutim, predsednik Državnog udruženja poljoprivrednika iz Brandenburga, Hendrik Vendorf izrazio je zabrinutost. "Naravno, virus ne bi trebao da se širi u poljoprivrednim objektima ako se svi uključeni pridržavaju mera biološke sigurnosti", kazao je. Kukuruz iz te zemlje samo je jedna od upitnih stavki, a nije poznato iz koje regije dolazi.

Upozorenje za poreklo hrane i stelje

Zbog toga grupa uzgajivača svinja te zemlje (ISN) na svojoj internet stranici upozorava na oprez te pažljiv odabir i poreklo hrane za svinje. "Bez obzira radi li se o biljnoj supstanci ili krmnim smesama mole se svi stočari da dobro paze odakle oni potiču", upozorio je direktor ove grupe, dr Torsten Stack rekavši da ne koriste one za koje nisu sigurni odakle su ili ako dolaze iz područja visokog rizika od ASK-a poput istočne Evrope.

Kako napraviti kvalitetnu silažu od kukuruza koji je pretrpeo ozbiljan toplotni stres?

ISN se takođe poziva na Krizni priručnik ASK-a, u kojem se navodi da se trava, seno i slama sakupljeni na ugroženim područjima ne smeju koristiti za ishranu, kao stelja ili radni materijal. Prema Pravilniku o svinjskoj kugi, biljne materije mogu da se koriste ako su dobijene šest meseci pre nego što je identifikovano ugroženo područje ili ako je bilo sigurno i zaštićeno najmanje pola godine pre upotrebe. Naime, biljne materije moraju da se podvrgavaju toplotnoj obradi na najmanje 70°C u trajanju od najmanje 30 minuta, kako bi bile sigurne od virusa.