Barać: znak HPA jamči sigurnost da je riječ o domaćem proizvodu

Uskoro će biti godina dana otkako je na mjesto ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA) imenovan dr.sc. Zdravko Barać. Prvu godišnjicu iskoristili smo za razgovor s čelnim čovjekom institucije čiji znakovi za krajnjeg potrošača znače sigurnost, povjerenje, znači da kupuju domaći proizvod proizveden na hrvatskim farmama i hrvatskim poljima te proizvod dokazane sljedivosti.

Kako biste ocijenili prvu godinu na mjestu ravnatelja?

Ocijenio bih je iznimno dinamičnom - i što se tiče poboljšanja postojećih usluga i što se tiče implementacije novih usluga kako bismo se u sektoru predstavili kao servis koji može udovoljiti zahtjevima poljoprivrednika.

Koju ocjenu biste dali sebi i svom timu?

Kažu kako je uvijek najteže ocjenjivati samog sebe. Mislim da najtočniju ocjenu mogu dati korisnici naših usluga, ljudi s kojima su naši djelatnici u svakodnevnom kontaktu na terenu. Zadatak koji sam sebi dao, reorganizacija unutrašnjeg ustrojstva s jasno određenim obvezama i odgovornostima Agencije, a sve s ciljem pružanja što kvalitetnije usluge poljoprivrednicima, u dobroj mjeri se sada i provodi. Osobno sam zadovoljan učinjenim, ali naravno, uvijek može biti i bolje.

Kroz doručak s hrvatskih farmi predstavljeno 500 OPG-ova

Što biste izdvojili od aktivnosti u prvoj godini mandata?

Prije svega bih istaknuo uzgojne programe, koje provodimo samostalno ili u suradnji s uzgojnim organizacijama. Važno je napomenuti kako smo započeli s redefiniranjem uzgojnih programa, naročito kod hrvatskih izvornih pasmina, sukladno novim ciljevima i strategijama u provedbi uzgojnih mjera. Uveli smo i uvodimo nove alate koji su od pomoći u upravljanju farmskim proizvodnjama - pomoć pri utvrđivanju bređosti, programi za sparivanje jedinki radi dobivanja potomstva najpoželjnijih osobina... Značajno smo unaprijedili sustav označavanja kopitara - ubrzali i označavanje i sustav izdavanja putnih dokumenata.

Pri kraju smo definiranja farmskih sustava kvalitete za sve segmente stočarske proizvodnje, s ciljem da unaprjeđujemo primarne proizvodne procese na farmama, upućujući stočare da uz pridržavanje osnovnih zakonskih normi pozornost obraćaju i na druge smjernice koje im predstavljamo. Uz to, na poziv Ministarstva poljoprivrede bili smo iznimno aktivni u kreiranju mjere za dobrobit životinja u sklopu Programa ruralnog razvoja. I provedba spomenutih sustava kvalitete na farmama i pridržavanje mjera kojima se osiguravaju nadstandardi dobrobiti životinja su važni ne samo za uzgajivače već i zbog činjenice da je svijest potrošača o zdravlju životinja i pitanjima dobrobiti u porastu i da potrošači pri kupnji određenog proizvoda žele biti sigurni da uzgajivači stoke primjenjuju najbolju proizvođačku praksu.

Pri kraju smo definiranja farmskih sustava kvalitete za sve segmente stočarske proizvodnje, s ciljem da unaprjeđujemo primarne proizvodne procese na farmama.

HPA je u protekloj godini posebnu pozornost usmjerio i na promociju hrvatskih poljoprivrednih proizvoda kroz promociju proizvoda koji nose neku od naših oznaka - proizvodi hrvatskih farmi i polja. U zajedničkoj organizaciji s Ministarstvom poljoprivrede smo ove godine održali 20 događanja pod nazivom Doručak s hrvatskih farmi na kojima smo uz našu prehrambenu industriju predstavili više od 500 OPG-a.

U provedbi je šest znakova HPA

Koliko su građani prepoznali marketinške projekte HPA, što one znače za krajnjeg potrošača?

S obzirom da smo tijekom godine intenzivno radili na promociji naših neobveznih sustava označavanja mlijeka, mesa, jaja, meda ..., iznimno smo zadovoljni rezultatima budući da dobivamo samo pozitivne reakcije od strane potrošača koji prilikom kupovine sve više pozornosti posvećuju proizvodima koji nose neki od znakova Hrvatske poljoprivredne agencije. Za krajnjeg potrošača naši znakovi znače sigurnost, povjerenje, znači da kupuju domaći proizvod proizveden na hrvatskim farmama i hrvatskim poljima te proizvod dokazane sljedivosti.

Mislite li da projekti poput Doručka s hrvatskih farmi i Medni doručak mijenjaju percepciju hrvatskih potrošača o važnosti kupnji hrvatskih proizvoda?

Uvjereni smo u to. Jedan od ciljeva ovakvih događanja je i utjecati na percepciju potrošača da kupovinom tako označenih proizvoda ujedno pomažu očuvanju i razvoju domaće poljoprivredne proizvodnje, očuvanju radnih mjesta kako u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji tako i u prehrambenoj industriji te očuvanju naših ruralnih prostora u cijelosti.

Koliko obiteljskih gospodarstava sudjeluje u marketinškim projektima HPA - koji projekt okuplja najviše, a koji najmanje OPG-ova? Koje oznake HPA ima u svom portfelju i koliko je proizvođača uključeno?

Upravo kao rezultat pokrenutih intenzivnijih marketinških aktivnosti tijekom 2017. godine, rastao je interes za uključivanjem u spomenute neobvezne sustave označavanja, kako predstavnika OPG-a tako i prehrambene industrije. Do danas imamo u provedbi šest znakova: mlijeko hrvatskih farmi putem kojeg označavamo mlijeko i mliječne proizvode, mljekomate i pročelja mliječnih farmi koje su u sustavu Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka koji djeluje pri Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji.

Korisnici su dakle posredno svi primarni proizvođači mlijeka (oko 6.500 proizvođača) putem mljekara koje koriste znak na ambalaži različitih proizvoda. Pri tome 110 korisnika koristi znak izravno pri puštanju proizvoda na tržište. Tu je projekt Meso hrvatskih farmi putem kojega označavamo proizvode od svježeg svinjskog, svježeg junećeg mesa i mesa peradi kao i označavanje pročelja svinjogojskih farmi, farmi junadi i peradarskih farmi koje su evidentirane u Registru farmi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji i koji ima 55 korisnika), med hrvatskih pčelinjaka koji okuplja 120 korisnika. Projekt jaja hrvatskih farmi ima 17 korisnika, brašno hrvatskih farmi osam korisnika i kruh hrvatskih polja šest korisnika.

Na koji način se dolazi do oznake HPA i što ona konkretno znači proizvođačima?

Hrvatska poljoprivredna agencija je propisala Uvjete korištenja pojedinog Znaka kojima je definirana kompletna procedura, provedba i kontrola pojedinog sustava. Također pri HPA je oformljen i djeluje Savjet za provedbu procedure korištenja znaka kod svakog sustava, a čiji su članovi predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske poljoprivredne agencije, predstavnici proizvođača, prehrambene industrije i Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Svaki potencijalni korisnik, mora se prvo upoznati s našim propisanim Uvjetima te ukoliko ih zadovoljavaju moraju popuniti Zahtjev za korištenje Znaka te ga zajedno s propisanom dokumentacijom sukladno Uvjetima, dostavljaju u HPA - Samostalna služba za neobvezne sustave označavanja i promociju hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

Sustav označavanja bučinog ulja

Ukoliko je dokumentacija potpuna, saziva se sjednica Savjeta za provedbu procedure korištenja Znaka te ukoliko Savjet smatra da Zahtjev zadovoljava, podnositelju Zahtjeva izdaje se Odluka odobrenja o korištenju Znaka te dolazi do potpisivanja Ugovora o korištenja Znaka između HPA i podnositelja Zahtjeva.

Nadograđujemo sustav označavanja znakom Meso hrvatskih farmi za kategoriju svježeg janjećeg ili jarećeg mesa te mesnih proizvoda. Isto tako uvodimo novi neobvezni sustav označavanja bučinog ulja znakom Bučino ulje s hrvatskih polja.

Što HPA planira u budućnosti raditi po pitanju promocije hrvatskih proizvoda?

U budućnosti svakako nastavljamo sa nizom promotivnih aktivnosti s ciljem što značajnijeg uključivanja primarnih poljoprivrednih proizvođača u naše sustave, povećanja broja označenih proizvoda ali i informiranja potrošača o značenju naših znakova. Također pripremamo i nove projekte. Naime, nadograđujemo sustav označavanja znakom Meso hrvatskih farmi za kategoriju svježeg janjećeg ili jarećeg mesa te mesnih proizvoda. Isto tako uvodimo novi neobvezni sustav označavanja bučinog ulja znakom Bučino ulje s hrvatskih polja, ali i niz drugih projekata koji će itekako biti na pomoć našim primarnim proizvođačima, prehrambenoj industriji ali i potrošačima.

Hrvatska svake godine bilježi sve manji krava što za sobom povlači i sve manje mlijeka. Tako je u posljednjih pet godina uvoz mlijeka porasta za 281 posto. Što država može napraviti i što radi kako bi se stočarstvu pomoglo da opet stane na noge?

Ministarstvo provodi više mjera u unaprjeđenju svih segmenata poljoprivredne proizvodnje. Naročito su intenzivirane aktivnosti u sklopu provedbe mjera Programa ruralnog razvoja, značajno skraćeni rokovi od natječaja do potpisivanja ugovora o sufinanciranju projekata... u sklopu kojeg je niz mjera namijenjenih unaprjeđenju svih sektora pa tako i stočarstva, od mjera investicija do mjera kojima se mogu ostvariti kroz stvaranje dodane vrijednosti. Agencije, pa tako i HPA kao što sam već i ranije naglasio pružanjem kvalitetne usluge može u značajnoj mjeri utjecati na unaprjeđenja u upravljanju proizvodnjom.

Foto: Ivana Jurišić