Biljna štedionica za važne vrste

Ovih je dana u Jastrebarskom otvorena (ministar Tihomir Jakovina i dr.sc. Dijana Vuletić, ravnateljica Instituta) moderna banka gena tj. pogon za doradu i čuvanje sjemena dvadesetak važnih šumskih vrsta. Svelanom otvorenju nazočili su predstavnici šumarske struke i lokalne uprave.

Dr. sc. Dijana Vuletić: Hrvatski šumarski institut je jedinstvena znanstveno istraživačka ustanova u RH koja već 67 godina provodi znanstvena istraživanja od važnosti za RH. Također provodi dio stručnih aktivnosti za potrebe šumarstva te provodi aktivnosti javnih ovlasti dobivenih kroz Zakon o šumama, Zakon o šumskom reprodukcijskom materijalu i Zakon o biljnom zdravstvu.

Institut je prepoznat na nacionalnoj regionalnoj ali i međunarodnoj razini, te je uključen u brojne projekte i međunarodne aktivnosti vezane za zaštitu i unapređenje šumskih ekosustava ali i za razvoj politika upravljanja prirodnim resursima pa tako i šumama www.sumins.hr.

U današnjim sve stresnijim ekološkim prilikama očuvanje genofonda poprima sve veći značaj. Negativni pritisci na prirodne ekosustave i pojedine biljne vrste dovode u pitanje stabilnost i egzistenciju šuma. Prema podacima europskog Izvješća o propadanju šuma Sukhdev (2008) godišnji gubici uzrokovani nestajanjem šuma procjenjuju se na dvije do pet milijardi dolara uz to da se događaju iz godine u godinu, te da su u stalnom porastu.

Jedan on temeljnih načina očuvanja šumskih ekosustava i njihove biološke raznolikosti je očuvanje genofonda, što nam uz očuvanje pruža i mogućnost obnove tih sustava na način da se sačuvaju sve osnovne karakteristike, osobito u slučaju neplaniranih dogašaja ili katastrofa. Dvije su osnovne metode kojima te to provodi: In situ metoda - tj . konzervacija gena na licu mjesta, u prirodnim populacijama kao plus stabla, grupe stabala i sastojine; i Ex situ metoda tj. očuvanje genofonda izvan mjesta nastanka kroz umjetno podignute sjemenske plantaže (klonske ili generativne), žive arhive, ili formiranjem sjemenske banke i banke gena.

Prema Zakonu o šumskom reprodukcijskom materijalu (N. N. 75/2009, 61/2011), radi sprječavanja pomanjkanja šumskog reprodukcijskog materijala koji je potreban za biološku obnovu šuma i očuvanje genofonda osnivaju se sjemenska štedionica i sjemenska banka. Temeljem istog zakona Hrvatski šumarski institut proglašen je za Službeno tijelo te obavlja poslove očuvanja genofonda što znači da se brine o formiranju sjemenskih rezervi, njihovom čuvanju i korištenju. Dakle sjemenska štedionica i sjemenska banka predstavljaju očuvanje genofonda ex situ metodom.

Očuvanje genetskog diverziteta naših šumskih svojti osnova je potrajnog gospodarenja i očuvanja prirodnosti šumskih sastojina, koje danas čine 95% od ukupne površine šuma. Hrvatska u svojem bogatstvu geografskih regija sadrži različite ekološke tipove i velik broj vrsta šumskog drveća na koje izravno utječu degradacija staništa, različiti tipovi onečišćenja tla, zraka i vode, prekomjerno iskorištavanje pojedinih vrjednijih vrsta šumskog drveća, ubrzano djelovanje globalnih klimatskih promjena i antropogeni utjecaju.

U tu svhu potrebno je izraditi nacionalni program gospodarenja sa sjemenom što će biti važna podrška kako biološkoj obnovi šuma tako i očuvanju genofonda. Problematiku korištenja sjemena, uslugu čuvanja sjemena i sve ostalo vezano uz sjemensku banku i sjemensku štedionicu regulirati će odgovarajući pravilnik, sukladno propisima Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu i stručnom zakonodavstvu.

Za potrebe očuvanja genofonda u obliku sjemenske štedionice i sjemenske banke potrebno je raspolagati odgovarajućom opremom za doradu, skladištenje i kontrolu kvalitete sjemena te imati educirano osoblje koje razumije i ima stručna znanja vezano uz problematiku sjemena. U tome su ključne 4 osnovne grupe osobina sjemena koja se odnose na: dozrijevanje sjemena, tolerantnost sjemena na gubitak vlage tijekom skladištenja, skladištenje sjemena i dormantnost sjemena. Te osobine sjemena ima direktan utjecaj na praksu očuvanja i skladištenja sjemena.

Sredstva za izgradnju i opremanje ‘Sjemenske štedionice’ i popratnog laboratorijskog prostora osigurana su iz državnog proračuna. Godine 2009. započela je izrada idejnog projekta za izgradnju, opremanje i ustrojavanje sjemenske štedionice. Pripreme za izgradnju zgrade započete su 2011. godine, a zgrada je dovršena 2012. godine. U zgradu je ugrađena oprema za skladištenje i doradu krupnog sjemena (žira) prije skladištenja, te komore za čuvanje sjemena različitih vrsta šumskog drveća i grmlja. Tijekom 2013. godine planirana je nabava potrebne opreme za opremanje komora za skladištenje sjemena te uređenje laboratorijskog prostora. Cjelokupna investicija izgradnje 'Sjemenske štedionice' za razdoblje od 2010. do 2012. iznosila je 2,9 milijuna kuna.

Poslove u Sjemenskoj štedionici obavljat će djelatnici Hrvatskog šumarskog instituta koji su školovani za rad na specijalnoj opremi, te sezonski radnici kao ispomoć ovisno o opsežnosti poslova. Troškove održavanja sjemenske štedionice snositi će sve zainteresirane strane - šumarska struka, resorno Ministarstvo iz državnog proračuna, privatni šumovlasnici i dr.

Za otvaranju novoga pogona prisjetili smo se desetljeća predanog rada znanstvenika i radnika jaskanskoga Instituta, te priložili i dvije stare sličice (dr.sc. Valentin Roth i sezonska radnica Barica rođ. Vukić iz Belčića kraj Svete Jane), a radilo se tada na preuzimanju sjemena od skaupljača i njegovu sklladištenju u potpunoma drugačijim uvjetima nego što će sada to biti moguće u Biljnoj štedionici.

Autor: Rajko Polić