Čak 64 posto globalnog poljoprivrednog zemljišta u riziku zbog zagađenja pesticidima?

Studija objavljena u časopisu Nature Geoscience kreirala je globalni model koji mapira rizik onečišćenja kojega su uzrokovale 92 vrste aktivnih tvari. Riječ je o kemikalijama koje se obično koriste u pesticidima za poljoprivrednu proizvodnju i to u 168 zemalja svijeta.

Znanstvenici su ispitivali rizike za tlo, atmosferu te površinske i podzemne vode. Njihova karta s rezultatima otkriva da se u Aziji nalaze najveća kopnena područja s visokim rizikom od zagađenja, a Kina, Japan, Malezija i Filipini su najrizičnija područja. Istovremeno, neka od tih mjesta se smatraju važnima za prehranu velikog dijela svjetske populacije.

"Široko rasprostranjena upotreba kemijskih sredstava koja istovremeno povećava produktivnost mogla bi imati potencijalne implikacije za okoliš te zdravlje ljudi i životinja", kazala je dr. Fiona Tag, vodeća autorica studije i istraživačica sa Sveučilišta u Sydneyu.

Tvrdi kako su ispitivanjem otkrili da 64 posto obrađivanih površina na svijetu prijeti opasnost od zagađenosti pesticidima. "To je važno jer je šira znanstvena literatura otkrila da onečišćenje te vrste može imati štetne učinke na ljudsko zdravlje i okoliš", istaknula je.

Naime, oni se mogu translocirati u površinske i podzemne vode otjecanjem i infiltracijom, zagađujući ih, čime se ujedno smanjuje i iskoristivost tih resursa. "Iako poljoprivredno zemljište u Oceaniji pokazuje najmanji rizik od onečišćenja, australijski bazen Murry-Darling smatra se regijom koja izaziva veliku zabrinutost i zbog problema s nedostatkom vode i zbog velike biološke raznolikosti", rekao je koautor, izv. prof. Federico Maggi s Poljoprivrednog instituta u Sydneyu.

Najrizičnija područja s visokom bioraznolikošću

"Globalno, naš rad pokazuje da je 34 posto područja s visokim rizikom u regijama s velikom bioraznolikošću, 19 posto u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom i pet posto u područjima s nedostatkom vode", napominje dr. Tang. Također, postoji zabrinutost da će prekomjerna upotreba aktivnih tvari dovesti do neravnoteže, nestabilnosti ekosustava i pogoršati kvalitetu izvora vode na koje se oslanjaju ljudi i životinje.

Očekuje se da će do 2030. godine globalna populacija porasti na 8,5 milijardi, a kako bi se zadovoljile potrebe za hranom rastućeg stanovništva, u studiji navode da će rasti i upotreba sredstava za zaštitu bilja. Dodatno, prof. Maggi napominje da će do toga doći i zbog porasta temperatura i invazivnih štetnika.

"Iako je zaštita proizvodnje hrane ključna za ljudski razvoj, smanjenje onečišćenja pesticidima jednako je važno za zaštitu biološke raznolikosti koja održava zdravlje tla, pridonoseći sigurnosti hrane", smatra dr. Tank.

"Ova studija pokazuje da će biti važno pažljivo pratiti ostatke na godišnjoj osnovi kako bi se otkrili trendovi te ublažio rizik", kaže koautor, prof. Alex McBratney.

Za kraj, znanstvenici su preporučili donošenje globalne strategije za prelazak na održivi poljoprivredni model koji smanjuje rasipanje hrane, a time i upotrebu pesticida.