U Europskom parlamentu zatraženo je donošenje zakona o bioraznolikosti kako bi se mogao postaviti okvir za upravljanje mjerama njezinog očuvanja i obnove do 2050. Za strategiju traže 20 milijardi eura godišnje.
Odbor Europskog parlamenta za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u velikom je dijelu podržao Strategiju za bioraznolikost Europske komisije. Osim toga, zatražio je donošenje zakona o bioraznolikosti kako bi se mogao postaviti okvir za upravljanje mjerama njezinog očuvanja i obnove do 2050.
Pored toga, europarlamentarci snažno žale što EU nije postigla ciljeve biodiverziteta do 2020. godine. Smatraju da nova strategija mora na odgovarajući način riješiti svih pet glavnih pokretača promjena u prirodi: način iskorištavanja zemlje, mora i organizama, klimatske promjene, onečišćenje te problem invazivnih stranih vrsta.
Inzistiraju na tome da je za navedenu strategiju potrebno mobilizirati 20 milijardi eura godišnje.
U izvješću, usvojenom sa 62 glasa, uz četiri glasa protiv i 12 suzdržanih, podržava se uspostava zaštićenih dijelova na najmanje 30 posto kopnenog i morskog područja EU-a te hitno djelovanje na zaštiti ugroženih vrsta, a posebno radi sprečavanja daljnjeg nestanka pčela i drugih oprašivača.
Naime, zastupnici u Europskoj uniji protive se ponovnom odobrenju glifosata nakon 31. prosinca 2022. i ponovo pozivaju na hitnu reviziju Inicijative za oprašivače EU koja uključuje ambiciozni okvir praćenja oprašivača na razini cijele EU s jasnim ciljevima i pokazateljima kako bi se zaustavio njihov pad budući da su ključni za okoliš i sigurnost hrane.
No, da bi se to postiglo, potrebna je i motivacija poljoprivrednika.
"Poljoprivreda i sigurnost hrane u velikoj mjeri ovise o oprašivačima, a njihov zabrinjavajući pad brojnosti problem je koji zahtijeva dodatne mjere. Potrebno je posvetiti veću pažnju utjecaju pesticida i gubitku staništa u poljoprivrednim krajobrazima", rekao je povjerenik za poljoprivredu Janusz Wojciechowski koji smatra da bi se ovaj problem u velikoj mjeri trebao riješiti budućom poljoprivrednom politikom, a u skladu s ciljevima europskog zelenog plana, i to uvođenjem viših standarda u pogledu zaštite okoliša i klime.
"Na primjer, kako bi dobili potpore, poljoprivrednici će trebati posvetiti pozornost bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu. Uz to, u području istraživanja i inovacija, jedan od prioriteta je pronalaženje alternativa uporabi pesticida", komentirao je prilikom objave izvješća o provedbi prve Inicijative EU-a za oprašivače.
Tagovi
Autorica
Đuro Japaric
prije 2 godine
Ovo se ne odnosi na Hrvatsku ! Prestankom obrade zemlje u Hrvatskoj nestaju trave ali se javljaju drvenaste vrste na tom prostoru , domaće i uvozne ! Hrvatska i raspadajuća eu potiču UGAR ! Umjesto toga može se sijati medonosno bilje - facelija koja sada kod mene cvjeta , a poslije HELJDA koja može szrijeti i izvršiti ! Nakon heljde zemlja se ore za sjetvu kukuruza iduće godine ! Dio zašikarenog zemljišta MOŽE se kultivirati u LIVADE !Na žalost Marijana Petir uhljebica HDZ u Brislu , a sada u ZAGREBU i instalirana za predsjednicu Odbora za poljoprivredu bavi se DEMAGOGIJOM !