Da li lišajevi štete ili koriste biljkama?

Lišajevi (Lichenes) predstvaljaju životnu zajednicu dva organizma, algi i gljiva koji žive u simbiozi i međusobno se nadopunjuju. Gljive snadbjevaju alge mineralnim materijama i vodom, a alge osiguravaju hranu (šećere) koju stvaraju fotosintezom. Do danas je poznato oko  25.000 vrsta.

Česta su pojava na granama i stablima voćnih vrsta i ukrasnog bilja. 

Javljaju se na svom voću, ali najčešći su na orahu, šljivi, jabuci i kruški, naročito u voćnjacima ekstenzivne prouzvodnje i onim napuštenim kojima se ne posvećuje dovoljno pažnje. 

Tijelo lišaja često mijenja boju

Vegetativno tijelo lišaja naziva se steljka i može biti različitog oblika i boje. Boja im zavisi od specifičnog pigmenta koji sadrže. U zavisnosti od toga, mogu biti: sivi, zelenkasti, smeđi, žuti. Određuje se u suvom stanju jer u kontaktu sa vlagom, boja se često mijenja.

Prema obliku steljke, djelimo ih na:

• Koraste - cijelom svojom površinom su priljubljeni za podlogu i čine 80% od ukupnog broja lišaja
• Listaste - jednim svojim dijelom su vezani za podlogu i lako se odvajaju od nje 
• Grmaste - labavo su pričvršćeni, uspravni su i podsjećaju na grm

Njihova pojava - znak zdrave sredine

Lišajevi nisu štetni za biljni organizam. Kod voćki, samo koriste površinu biljnih organa kao stanište ne oduzimajući im vodu i hranjiva. Mogu jedino biti štetni ako se na njima nasele štetočine, koje često prezimljavaju na takvim mjestima jer su im pogodna staništa. Takođe, oni mogu biti i mjesto prezimljavanja prouzrokovača biljnih bolesti te u tom slučaju nisu poželjni u intenzivnom zasadu. Obično se javljaju na starijim vrstama, iz ekstenzivnog uzgoja. Gotovo nikad se ne javljaju u intenzivnim voćnim zasadima.

Lišajevi - štete li voćkama i zbog čega su korisni?

Njihova pojava i prisustvo indikator je zdrave sredine jer se ne javljaju tamo gdje je izraženo zagađenje vazduha.

Što se tiče suzbijanja, dobro ih uklanjaju fungicidi, a naročito oni na bazi bakra. To je ujedno i razlog zašto ih nema u voćnjacima koji se redovno tretiraju. 

Suzbijanje na bazi bakra

Preparati koji se preporučuju za hemijsko tretiranje su oni na bazi bakra (Cuprablau Z, Nordoks, crveno ulje, modro ulje, plavo ulje i dr.) redovnim tretmanima u jesen, kad je dvije trećine lista otpalo ili zimi pred početak vegetacije (januar, februar). Takođe i premazivanje stabala krečom će dobro pomoći.

Njihova pojava i prisustvo indikator je zdrave sredine jer se ne javljaju tamo gdje je izraženo zagađenje vazduha.

Osim primjene hemijskih mjera zaštite, može se pristupiti i onim mehaničkim koje se odnose na ručno uklanjanje lišajeva sa kore stabla. Ovo se vrši njihovim struganjem sa površine debla gumenim, drvenim ili tupim predmetom, da se ne bi zasjekla kora u periodu mirovanja kad je lišće otpalo, u toku zime ili u rano proljeće prije kretanja vegetacije. Sve aktivnosti treba obaviti kad je temperatura iznad 10°C.

Svoju primjenu našli su i u medicini - iz više vrsta izolovani su antibiotici, zatim proizvedena su farmaceutska sredstva koja smanjuju kašalj, liječe infekcije kože, umanjuju želudačne tegobe i još brojni drugi benefiti koje dobijamo od lišajeva.