Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Strategija agrara
  • 02.10.2019. 13:30
  • Grad Zagreb, Gornji Trpuci

Denis Matijević: Želimo samodostatnost u proizvodnji hrane do 2030. godine

Predstavljen je dokument Vizija razvoja hrvatske poljoprivrede 2020. i 2030. kao i prikaz stanja naše poljoprivrede. Stočarstvo je, naglasili su njegovi autori, pravo ogledalo domaće poljoprivede.

Foto: Blanka Kufner
  • 1.454
  • 102
  • 0

Konzultanska tvrtka  specijalizirana za poljoprivredno-prehrambeni sektor Smarter, predstavila je jučer (utorak) na eko imanju Trpuci u Turopolju novinarima sažetak dokumenta pod nazivom ''Vizija razvoja poljoprivrede RH 2020. i 2030'' koji ima 2.000 stranica i ''Prikaz stanja poljoprivrede RH 2019. godine'' .

Direktor tvrtke Denis Matijević kazao je da analiza, na kojoj je dvije godine radilo intenzivno 100 stručnjaka, pokazuje porazne trendove u gotovo svim domaćim poljoprivrednim sektorima. Dodao je da se vrijednost hrvatske poljoprivrede od 2008 do 2018. godine, smanjila s 22,5 na 16 milijardi kuna, a u razdoblju od ulaska Hrvatske u EU, prije sedam godina, vrijednost poljoprivredne proizvodnje smanjila se za oko 3,5  milijarde kuna i stagnira.

Sivo tržište mesa, povrća  i voća

Prema njegovim riječima, Hrvatska u većini sektora proizvodnje hrane nije samodostatna te ima značajan prostor za rast na domaćem tržištu. Stupanj samodostatnosti je oko 70 posto, ali u prosjeku, dok je kod mesa, povrća i voća osjetno manja od 50 posto. Uz to, kaže on, jako je veliki udio sivog tržišta, često veći od 50 posto, posebno kod proizvoda kojih imamo najmanje. "Primjerice, od 650.000 ovaca u Hrvatskoj, godišnje se kolje 80.000 janjadi, što znači da svaka deseta ovca daje janje, što je tek 0,1 posto, a ne 2 janjeta po ovci", pojasnio je Matijević okupljenim novinarima.        

Potpisnici dokumenta drže da će se hrvatska poljoprivreda do 2030. gotovo udvostručiti odnosno rast će za 14 milijardi kuna, do 2025. osam milijardi kuna, te će ukupna vrijednost proizvodnje dosegnuti 30 milijardi kuna. "Ali to je moguće ostvariti uz konsenzus ključnih dionika, regionalizaciju na tri regije, integratore proizvodnje što znači oslonac na veće tvrte, vertikalnu i horizontalnu integraciju, intenzivnu i ekstenzivnu proizvodnju te istraživanjem i razvojem', ističe Matijević.  

Kako se čulo, tim poljoprivrednih stručnjaka analizira stanje poljoprivredne proizvodnje i tržišta poljoprivrednih proizvoda, a svoje će rezultate predstavljati dva puta godišnje, s ciljem utvrđivanja realnog stanja i davanja kvalitetnih i pametnih rješenja za nužan zaokret te početak pozitivnih trendova u domaćoj poljoprivredi. Jedan od stručnjaka koji je radio na ovom dokumentu je profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu dr.sc. Ivo Grgić, kao i konzultanti Zvjezdana Blažić i Marko Jurčić.

Smarterova vizija razvoja poljoprivrede RH 2020. i 2030. je da poljoprivreda treba prerasti iz socijalne kategorije u ozbiljnu granu hrvatske privrede od koje se može živjeti i od koje svi dionici imaju višestruku korist jer su dugotrajna stagnacija i pad domaće poljoprivredne proizvodnje u nesuglasju s prirodnim potencijalima RH i globalnim tehnološkim inovacijama.  

U povrćarstvu samo kupusa dovoljno

Grgić je kazao da je ratarska proizvodnja gotovo jedini dio koji značajno premašuje domaće potrebe. Značajne godišnje oscilacije u vrijednosti proizvodnje sektora ratarstva uvjetovane su klimatskim uvjetima i tržišnim kretanjima. Ukupna vrijednost proizvodnje u 2019. godini blago će porasti zbog povećanja količina proizvodnje kultura više vrijednosti, kao što su pšenice i soja, u odnosu na kukuruz.

"Osim kod uljane repice, gdje su znatno smanjeni zasijani hektari te kod šećerne repe, sve druge kulture bit će na razini prošle godine ili će urod biti veći od prošlogodišnjih količina", navodi dr.sc. Grgić. 

S druge strane, kaže, povrtlarska proizvodnja smanjivala se do ulaska u EU, no nakon toga proizvodnja i površine pod povrćem stagniraju. Vrijednost povrtlarske proizvodnje u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji raste. Hrvatska ne proizvodi dovoljno povrća za svoje potrebe gotovo niti u jednoj kulturi, osim kupusa. "Proizvodnja povrća ima pozitivan trend, ali taj rast, s obzirom na proizvodne potencijale i tržišne potrebe, nije ni blizu zadovoljavajućeg. Ako promatramo razdoblje od 2010. do 2017. godine, vidljivo je da je prosječni stupanj samodostatnosti oko 63%", dodaje on. 

Grgić ističe da povrtlari moraju smanjiti cjenovnu nekonkurentnost koja proizlazi iz loše organiziranosti, nedovoljno znanja, visoke cijene inputa, nedostatnih količina, te velikih oscilacija u proizvodnji. Dakle, nužno je udruživanjem proizvođača zbog prodaje, marketinga i razvoja.

Proizvodnju voća, kaže Grgić, karakteriziraju vrlo niski prinosi po hektaru kod gotovo svih voćnih vrsta što ukazuje na vrlo mala ulaganja u suvremene tehnologije, kao i u znanje ljudi. Prosječna godišnja samodostatnost voća za posljednjih osam godina je oko 54%. No, ove godine neće biti samodostatna, osim u mandarini i jabuci. Prisutan je problem financiranja otkupa proizvodnje, poglavito kod kultura koje se dugo skladište. Rješenje vidi u udruživanju proizvođača koji bi zajedno imali veću snagu i mogućnost rješavanja problema.

Stočarstvo je pravo ogledalo poljoprivede  

Stočarstvo predstavlja preko 38 posto vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje RH, ali svake godine dolazi do smanjenja udjela u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Druge EU zemlje, pak, imaju taj udio od 55 do 65 posto. U proteklih 30 godina, broj stoke gotovo je prepolovljen. Vlastitom proizvodnjom zadovoljavamo 71 posto potreba domaćeg tržišta za mesom, ali samodostatni smo jedino u mesu peradi i iznutricama. Proizvodnja mlijeka kontinuirano pada od ulaska u EU, a samo u prvih šest mjeseci ove godine pala je za dodatnih 4,3 posto. "Samodostatnost u proizvodnji mlijeka je ispod 50 posto, a da bi popravili stanje moramo se odmaknuti od OPG-ova i ići na veće proizvođače", ističe Grgić.  

Strateški cilj Hrvatske treba biti zadržavanje broja krava na razini 2018. godine, a temelj razvoja trebaju biti farme optimalne veličine od 80-ak krava. "Dakle, tri puta veće nego sada, kad je prosječan broj krava 16", kazao je Matijević i dodao: "Potrebno je uvesti mjere očuvanja stočnog fonda u govedarstvu (trošarine na potrošnju telećeg mesa), treba poboljšati strukturu stada i osvježiti genetiku, a Ministarstvo mora doraditi mjeru o podjeli ''tri junice''.


Tagovi

Tvrtka Smarter Denis Matijević Ivo Grgić Hrvatska poljoprivreda Stanje poljoprivrede


Autor

Marinko Petković

Više [+]

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]