Direktna plaćanja neće biti namenjena uzgoju svih domaćih životinja, već samo određenih sektora, posebna pažnja biće data malim i mladim poljoprivrednicima, ali i ekološkim shemama.
Procedura za otvaranje poglavlja 11, sada je u rukama Brisela, gde sve države članice moraju da daju zeleno svetlo kako bi se započeli pregovori sa Srbijom. Trenutno imamo 20, a nedostaju još sedam, rekao je projekat menadžer ispred delegacije Evropske unije Laslo Arendaš na konferenciji "Direktna plaćanja u poljoprirvedi - šta donose u Srbiji?", u okviru 88. Međunarodnog sajma u poljoprivredi.
"Verujemo da će do sledeće godine biti postignuto tih još sedam zelenih svetala, kako bismo otvorili pregovore", bio je precizniji Arendaš i dodaje da se traže najbolji načini kojim bi Srbija mogla lakše da se prilagodi i ispuni zahteve koji su pred njom, ali i iskoristi sve mogućnosti.
Prilagođavanje, u okviru sektora direktnih plaćanja, odnosi se na Zajedničku poljoprivrednu politiku. Podsetimo, ciljevi ZPP-a su da poveća poljoprivrednu produktivnost, da omogući fer standardne za farmere, da stabilizuje tržište, da osigura snabdevenost zalihama i obezbedi razumne cene za potrošače. Direktna plaćanja su važan finansijski element jer zauzimaju više dve trećine budžeta ZPP-a, istakla je ekspret na projektu Snežana Blagoeva, ispred EU.
Minimalni zahtevi koji se stavljaju ispred naše zemlje, da bi se dobila ova sredstva su na primer minimum 0,5 hektara useva, za koje će farmerima biti isplaćeno 100 evra po grlu, odnosno 0,3 ako se misli na proizvodnju povrća. U okviru takozvanih zelenih plaćanja uslovi su diferzifikacija useva, održivost površina pod pašnjacima i postojanje ekološkog područja u okviru poljoprivrednog.
Ono što se predlaže jeste i redukcija plaćanja iznad određenog iznosa i preraspodela istih za 10 ili 20 ha, o čemu će se više govoriti u narednom periodu prilagođavanja.
Ono što je važno u okviru ovih shema, jeste ona posvećenja položaju mladih poljoprivrednika za koje se preporučuje 50 odsto osnovne isplate do 25 ha površina. Takođe, posebna pažnja treba da bude posvećena direktnim plaćanjima u oblasti proizvodnje mleka, goveda, ovaca i koza.
"Mi smatramo da Srbija nema problem da održi nivo podrške, naročito u stočarstvu, odnosno mlečnom i tovnom govedarstvu", kaže Blagoeva.
Naročito je interesantna tema malih poljoprivrednika koja je zasnovana na ukupnoj sumi baziranoj na prosečnim nacionalnim podsticajima po hektaru umnožena pet puta, ali koja će još jednom biti razmotrena.
Na kraju, Blagoeva ističe na odluke koje moraju biti donete prilikom ovog procesa, a to su postepeno prilagođavanje, ukidanje direktnih plaćanja koja nisu obuhvaćena ZPP-om, kao što su proizvodnja svinja, živine, ćuraka i pčela. Zatim, razdvajanje plaćanja po površini i fokusiranje na direktnim plaćanjima po grlu u prihvatljivim sektorima.
Tagovi
Autorka
Partner
Novi Sad,
Srbija
e-mail: info@sajam.net
web: http://www.sajam.net